Predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u Draču da Hrvatska i Slovenija zemljama zapadnog Balkana nisu mentori nego podrška na putu u EU, ali se sa svojom kolegicom Nataše Pirc Musar nije suglasio o ukidanju jednoglasnosti kao metodi odlučivanja u pregovaračkom procesu.
Milanović je ponovio svoj stav da Proces Brdo-Brijuni, kojim Hrvatska i Slovenija supredsjedaju, ne vidi kao "oblik mentorstva" dviju članica EU-a zemljama jugoistočne Europe koje to još nisu.
"Hrvatska vlada pruža podršku državama regije koliko to može, čini mi se da ne diskriminira i vjerujem da će tako i nastaviti", rekao je hrvatski predsjednik na tiskovnoj konferenciji nakon završetka samita Procesa Brdo-Brijuni u Draču.
"To je dijalog koji je pretpostavka bilo kakvih, a naročito dobrih odnosa. Nećemo donijeti neke velike zaključke, pokrenuti nove inicijative, donijeti novac, to ne možemo u ovom formatu", ističe Milanović, dodavši da je jedan od glavnih problema EU-a nesposobnost ili nevoljkost da razgovaraju s igračima u svijetu.
Nataša Pirc Musar, slovenska predsjednica i supredsjedateljica Procesa Brdo-Brijuni, rekla je da ova inicijativa gradi prostor dijaloga te pozvala na brže i učinkovitije približavanje zemalja zapadnog Balkana Uniji. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus, a to znači da svaka država članica može u bilo kojem trenutku uložiti veto.
Pirc Musar je rekla da se Slovenija, zajedno s Njemačkom, zalaže da se kvalificirana većina počne koristiti za otvaranje određenih pregovaračkih klastera ili poglavlja.
"Nadam se da će svih 27 članica shvatiti potrebu ubrzanja procesa. Za tango je potrebno dvoje", rekla je Pirc Mursar, na što je Milanović uzvratio neslaganjem.
"Ova inicijativa Slovenije i Njemačke i još nekih država da se određene odluke ne donose jednoglasno, nego kvalificiranom većinom, koliko ja znam, nema podršku hrvatske vlade, a ni moju", rekao je Milanović.
"To je meni instinktivno način obrane malih država od puno puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide. Ne vidim ništa loše ni zlonamjerno u slovenskoj ideji, a koji su njemački motivi, to je već tema za neke druge razgovore", rekao je hrvatski predsjednik.
"Orbanov stil"
Dok su predsjednici Hrvatske i Slovenije razgovarali s predsjednicima Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova o njihovoj europskoj perspektivi, mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Mađarska ne bi trebala usvojiti valutu euro jer se Europska unija "raspada" te da Mađarska ne bi trebala dodatno vezati svoju sudbinu uz blok.
Milanović poručuje da se EU ne raspada i da ponajprije predstavlja slobodno tržište. Smatra da je "Veliku Britaniju i njezin establišment, a onda i njezino stanovništvo prije devet godina iz Europske unije potjerala upravo ta grozničava potreba da EU stalno raste - nove ovlasti, novi budžeti, novi povjerenici".
"To je loše. Ja nisam vjernik u Europsku uniju, ali je prihvaćam kao jako dobru nadgradnju onoga što moja nacionalna država jest - demokratska, otvorena, inkluzivna, a to treba braniti", rekao je Milanović.
Za Orbana kaže da ima svoj stil i metodologiju, kao i da se ne slažu u svemu, ali da to nije razlog da se ne razgovara.
Ističe da pri donošenju teških odluka treba uzimati u obzir razlike i da vlada "akutni oblik kratkovidnosti" kad je riječ o europskoj perspektivi Ukrajine, Moldavije i Gruzije. "Moramo paziti do koje mjere neko društvo guramo u nekom pravcu. Ja nisam dovoljno hrabar da se u to upuštam", rekao je Milanović.
"Čim otvoriš usta, ti si proruski. To je govor mržnje i ne znači ništa sam po sebi, ali to je nažalost postao model Bruxellesa kako se ne može voditi dijalog, voditi politika i stvarati ujedinjena Europa", smatra Milanović.
Domaćin ovogodišnjeg samita, albanski predsjednik Bajram Begaj rekao je u ponedjeljak da je strateški cilj njegove zemlje otvoriti posljednji pregovarački klaster do kraja ove godine.
"Aspiracija Albanije za članstvo u Uniji nije samo politički cilj, već nacionalna misija. Albanija nastoji dovršiti tehničke pregovore do 2027. godine i postati punopravna članica do 2030.", rekao je Begaj.
Milanović i Pirc Musar su na ovoj konferenciji za medije izrazili sućut obiteljima i bliskim osobama poginulih hrvatskih planinara u lavini u Julijskim Alpama.
Kandidati za članstvo
Među zemljama kandidatkinjama za članstvo, najveću potporu članstvu u Uniji pokazuju građani Albanije s 91 posto potpore, a najmanju građani u Srbiji sa samo 33 posto, prema nedavnom Eurobarometru. Srbija čeka na otvaranje klastera o konkurentnosti i uključivom rastu, a redovito joj se zamjera što se ne usklađuje s vanjskom i obrambenom politikom EU-a.
Albaniji je ostao neotvoren samo još jedan pregovarački klaster (Resursi, poljoprivreda i kohezija) i uz Crnu Goru se najbrže približava vratima EU-a.
Crna Gora je krajem prošle godine privremeno zatvorila tri poglavlja, ali ne i poglavlje koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku jer nije dobila potporu Zagrebu. Ubrzo nakon toga su Hrvatska i Crna Gora počele bilateralne konzultacije kako bi se postigao napredak u otvorenim pitanjima, prije svega o odšteti za zatočenike logora Morinj.
Hrvati su najskloniji proširenju EU-a na susjednu Bosnu i Hercegovinu, njih 74 posto. No BiH se zbog unutarnjih previranja sporim tempom približava Uniji i tek je krajem rujna dostavila Europskoj komisiji program reformi potreban za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan. Druge zemlje zapadnog Balkana odavno su Komisiji predale svoje programe i već počele primati sredstva.
Sjeverna Makedonija već 20 godina ima status kandidata. Iako su pregovori o pristupanju otvoreni još 2022., njezin put usporavaju bilateralni sporovi pa Skoplje još uvijek čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera o temeljnim pitanjima. Nakon što je učinila povijesni ustupak Grčkoj i promijenila ime države, sada ima neriješena pitanja s Bugarskom.
Kosovo je tek potencijalna država kandidatkinja i još je ne priznaje pet članica EU-a - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.
