Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vezano uz otežanu dostupnost zdravstvene zaštite na udaljenijim otocima, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je i kako nisu samo "pravi" otoci problem, jer postoje i tzv. kopneni otoci, područja koja su dosta udaljena od općinskih središta pa njihovi stanovnici imaju jednake teškoće.


Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović organizirao je danas stručni skup "Dijagnoza ljudskih prava u zdravstvenom sustavu - postignuća i izazovi", u povodu predstojećeg Međunarodnog dana ljudskih prava. Vidović je otvarajući skup istaknula kako se u ovom kontekstu govori prvenstveno o pravu na zdravlje, a njegova prva razina je zdravstvena zaštita za sve građane.

"Danas neki ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, a mogli bi, jer itekako dobro zarađuju", kazao je ministar Milan Kujundžić.

Ono oko čega nerijetko ima problema jest njezina dostupnost i pravovremenost, kazala je Vidović te dodala da tomu svjedoče i brojne pritužbe građana, prvenstveno onih koji žive u udaljenijim mjestima. Pritom je istaknula primjere gdje je komunalni redar općinskim automobilom vozio sumještane na pregled, jer nema adekvatnog javnog prijevoza, kao i otočane koji ne mogu dobiti liječničku skrb ako se vrijeme pogorša, jer liječnik tada ne može izaći na teren i vratiti se na otok na kojem živi.

Vezani članci Maja Grba-Bujević, načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva HUBOL pozvao liječnike iz Sabora da se vrate svom pozivu pa prozvao Grbu Bujević: ''Posebno upada u oči šutnja bivše članice Stožera'' Ministar zdravstva Milan Kujundžić (Foto: Petar Glebov/PIXSELL) Kujundžić o "bijelom štrajku" liječnika: Nema štrajka, samo se manifestira nezadovoljstvo

Iznijela je i podatak po kojemu je u 2015. u Hrvatskoj nedostajalo 250 timova zdravstvene zaštite, a 124 tima u primarnoj zaštiti, što se posebno loše odražava na stanovnike u udaljenim i ruralnim krajevima. 

Skupu je prisustvovao i ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je kazao kako će ova Vlada inzistirati na osiguranju zdravstvene zaštite svima, no teško je, dodaje, držati sustav na visokoj razini. "Porast BDP-a je svjetlo nade. Što je više zaposlenih i što je veća njihova plaća, onda tih 15 posto (doprinosa za zdravstveno osiguranje, op. a.) više znači", rekao je Kujundžić. Istaknuo je kako je problem i poskupljenje novih lijekova te općenito narastajući troškovi u medicini, koji poskupljuju zdravstvenu skrb.

Vezano uz otežanu dostupnost zdravstvene zaštite na udaljenijim otocima, ministar je kazao i kako nisu samo "pravi" otoci problem, jer postoje i tzv. kopneni otoci, područja koja su dosta udaljena od općinskih središta pa njihovi stanovnici imaju jednake teškoće u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu kao i stanovnici otoka.

Komentirao je i kako je povezanost hitnom službom na državnoj razini dobra, ali da ima pojedinačnih problema te se ponovno osvrnuo na financiranje zdravstva: "Danas neki ne plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, a mogli bi, jer itekako dobro zarađuju".

Jednaku dostupnost zdravstvene zaštite u svim dijelovima Hrvatske nastojat će osigurati "stimulacijom ljudi koji će ostati raditi na otocima, u Lici, Slavoniji ili Dalmatinskoj zagori", pri čemu bi, kaže, dio trebala osigurati država, a dio lokalna zajednica.

Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, istaknuo je kako najviše problema imaju stanovnici malih, slabo naseljenih pučinskih otoka. Kao možda najveće poteškoće za uredno funkcioniranje sustava zdravstvene skrbi istaknuo je problematičan prijevoz, zbog kojeg često u hitnim slučajevima moraju svojim resursima uskakati MUP i vojska, te premali broj liječnika, "neadekvatan površini koju moraju pokriti". Nadalje, kazao je, zbog malog broja stanovnika i plaće liječnika niže su nego na kopnu.

"Zakon o otocima se krši i ne donose godišnji programi o zdravstvenoj skrbi na otocima, na kojima su ambulante u lošem stanju, nedovoljno opremljene, nedostaje kadrova, a poseban problem su zimska razdoblja na otocima poput Unija, Iža, Molata, Žirja..." Dodao je kako naselja na otoku Molatu zimi, kad zapuše bura, znaju i po 20-30 dana ostati bez liječničke skrbi, jer na Molatu nema liječnika već on mora doći s drugog otoka.

Kao jednu od mogućnosti za rješavanje tih problema predložio je da se stažistima odredi obveza da jedan dio staža odrade na otocima i u ruralnim područjima. Dodao je i da bi se moglo omogućiti da specijalisti idu na otoke obaviti preglede, ako je to potrebno, što bi bilo i jeftinije. "Ljudski život je neprocjenjiv, trebamo se prema njemu odnositi s poštovanjem", zaključio je Barić.

Koordinatorica za zdravstvene projekte u gradu Petrinji i ravnateljica Neuropsihijatrijske klinike "Dr. Ivan Barbot" iz Popovače Marina Kovač kazala je kako su u Gradu Petrinji pokrenuli projekt nazvan Petrinjska kuća zdravlja. "Ovdje je riječ o ruralnom području na kojem živi mnogo starijih ljudi i na kojem je teško ostvariti adekvatnu i pravodobnu zdravstvenu skrb. U Petrinjskoj kući zdravlja se kroz različite preventivne i edukativne programe približavaju korisnicima te ih posjećuju u njihovim domovima. To je zapravo izvaninstitucionalno zbrinjavanje starijih osoba na ruralnim područjima. Tijekom dvije godine koliko već traje projekt pruženo je više od dvije tisuće zdravstvenih usluga ljudima, od mjerenja tlaka i razine šećera u krvi preko denzitometrije, pokretne mamografije..."

Istaknula je i projekt pod nazivom Socijalni alarm, u kojem danas sudjeluje tridesetak ljudi s područja Grada Petrinje. "Oni su dobili narukvicu ili privjesak, uz pomoć kojih mogu direktno komunicirati s pozivnim centrom koji je smješten u Petrinjskoj kući zdravlja, u kojem volontiraju članovi udruge Naš život. Na taj način mogu u svakom trenutku, jer pozivni centar radi 24 sata tijekom cijele godine, zatražiti pomoć. Dispečer sukladno onome što vidi na ekranu, koje lijekove ta osoba uzima i od kakvih bolesti boluje, zajedno s pozivateljem donosi odluku o tome hoće li nazvati hitnu medicinsku pomoć, obavijestiti obitelj ili osobno doći. To se pokazalo izuzetno dobrim rješenjem, posebno kod starijih i(li) teže pokretnih osoba koje žive same", istaknula je Kovač.

Predstojnik klinike za onkologiju KBC-a Zagreb i redoviti profesor Medicinskog fakulteta Stipe Pleština istaknuo je kako treba jasno definirati koja su to prava bolesnika, gdje će ih on i u kojem roku dobiti. Naveo je kako je zdravstvena skrb u Hrvatskoj, u usporedbi s nekim drugim zemljama, dobra, ali i da se boljom organizacijom može još više napraviti. Dodao je kako danas dio sredstava nažalost možda i rasipamo. "Ako to spriječimo, već ćemo napraviti bitni pomak."

Skupu je prisustvovala saborska zastupnica Mosta Ines Strenja-Linić. Nadovezavši se na Pleštinu istaknula je da je za potrebe donošenja Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti započelo s radom povjerenstvo na čelu s Pleštinom te dodala kako je riječ o dokumentu koji bi odredio što svatko od uključenih mora poduzeti, a oni bi svake godine na plenarnoj sjednici Sabora morali podnijeti izvješće o tome što su doista i napravili.

Komentirajući izjave ostalih govornika, ponovila je kako je veliki problem nedostatak zdravstvenog kadra te istaknula kako se liječnici u izoliranim područjima ne bave samo zdravstvenom zaštitom već i onime što ulazi u socijalni aspekt. "Nikakva organizacija neće moći riješiti manjak liječnika", naglasila je i ustvrdila kako im treba osigurati dobru plaću i plaćene prekovremene sate. Za otoke treba uvesti drugačije kvote, zaključila je Strenja-Linić.

U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su i predstavnici udruga za prava pacijenata, HZZO-a, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ureda pravobraniteljice za djecu i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Tijekom rasprave istaknut je i niz drugih problema, kao što su dugačke liste čekanja, nejednaka dostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim područjima, prepreke za pacijente u slobodnom i informiranom odlučivanju, odnos liječnika prema pacijentima, potreba da se na prvo mjesto stave prava djece, odgovornost lokalne zajednice da zdravstvene usluge učini dostupnijima te mnogi drugi.