Već na početku ljeta predvidjeli smo češće i potencijalno izraženije oluje u našim krajevima te povećanu mogućnost za nevremena u odnosu na jedan prosječan srpanj, podsjetio je meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.
''Oluje se doista najčešće događaju ljeti, i iako ih je nemoguće točno predvidjeti toliko unaprijed, ove godine, znali smo da će sastojaka za olujna nevremena tijekom srpnja biti u izobilju'', kazao je.
Sve oluje zapravo slijede isti recept: ''Da bi oluja nastala potrebna su tri sastojka: vlaga, nestabilan zrak i uzdizanje, odnosno pomak česti zraka vertikalno, prema gore.''
Pročitajte i ovo
Vlaga najviše dolazi isparavajući s velikih vodenih površina, poput mora i oceana. Područja u blizini toplih morskih struja posebno su značajna jer isparavaju ogromne količine vlage u atmosferu, a vlaga služi kao pogonsko gorivo i odgovorna je za nastanak oblaka.
Nestabilan zrak, drugi sastojak, formira se kad se topao zrak bogat vlagom nalazi u prizemnom sloju atmosfere, bliže tlu, a hladan i suh iznad njega. Za nastanak grmljavinske oluje potrebno je još nešto.
Nestabilan zrak mora imati pomak prema gore, a pomak obično dolazi zbog razlike u gustoći. Topliji zrak je rjeđi i lakši pa se prirodno uzdiže, iako pomak se može dogoditi primjerice i kad se zrak giba uz planinu.
Podižući se, zrak dolazi na nižu temperaturu gdje se vlaga kondenzira pa nastaje oblak. Daljnjim podizanjem toplog zraka oni dobroćudni mali oblaci postaju sve veći i veći stvarajući opasne kumulonimbuse koji mogu biti i 15 kilometara visoki. I to su olujni oblaci.
U njima su snažna strujanja toplog zraka prema gore, a istodobno, hladnog prema dolje. Kumulonimbus živi dok god postoje uvjeti, između ostalog, dovoljno topline i vlage da ga hrani. Olujni oblak donosi grmljavinu, jaku kišu, pljusak, često i tuču.
Ako je grmljavinski oblak izoliran, kratkog vijeka i relativno malih razmjera, nazivamo ga ćelijom. On se može brzo formirati, a kad uvjeti za njega postanu nepovoljni, isto tako brzo se i rasformira i nestane. Oni mogu biti raštrkani po cijeloj regiji. Bude tu munja, obično kratkog pljuska, i nakratko jakog vjetra, no nemaju strukturu i dugovječnost organiziranih olujnih sustava.
Organizirani olujni sustavi pak, u smislu razmjera i strukture su stupanj više, odnosno korak iznad. Sastoje se od više pojedinačnih ćelija koje međusobno djeluju unutar većeg konvektivnog sustava. U takvoj organiziranoj oluji, nove ćelije se mogu formirati duž prednjeg ruba postojeće oluje, dok se starije ćelije mogu raspršiti u stražnjem dijelu.
Te oluje mogu potrajati nekoliko sati i mogu proizvesti značajnije oborine, jači olujni vjetar i kod njih je veća vjerojatnost ozbiljne vremenske nepogode poput tuče ili lokalnih poplava.
Pročitajte i ovo
Najintenzivniji i najjači tip grmljavinske oluje su superćelije. Njih karakterizira postojano, rotirajuće uzlazno strujanje. Rotacija je ključna značajka koja razlikuje superćelije od drugih vrsta oluja.
Superćelije su obično velike, dugovječne i mogu se protezati desecima kilometara, a za trajanja prijeći stotine. Zbog svoje organizacije i snažnog uzlaznog strujanja, superćelije su sposobne proizvesti teške vremenske nepogode, poput velike tuče, razornih vjetrova, a upravo one su odgovoren i za nastanak tornada.
Formiranje superćelija često zahtijeva specifične atmosferske uvjete koji potiču vertikalno smicanje vjetra, što znači da se smjer i brzina vjetra značajno mijenjaju s visinom. To pomaže stvoriti potrebnu rotaciju unutar oluje. Otprilike 20-ak posto ovakvih superćelija proizvede tornado.
Pogrešno bi bilo tvrditi da je sve ovo što se događa posljednjih dana uzrok klimatskih promjena. Pogrešno bi isto tako bilo tvrditi da nije. Za sad, nemamo dovoljno informacija i dokaza za takve tvrdnje.
Dok smo za pojavu toplinskih valova prilično sigurni da su uzrok promjena u klimi, za mezoskalne konvektivne procese znamo tek da toplija, vlagom bogatija atmosfera ima više potrebnih sastojaka i energije za njihov nastanak.
Oni bi u budućnosti mogli biti učestaliji i snažniji, no hoće li, to se još uvijek ne zna. Pitanje je, jesmo li spremni preuzeti taj rizik?
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
