Malenica nahvalio Vladin Zakon o referendumu, zastupnici sasuli lavinu kritika: Zbog mrtvih birača zaiskrilo između HDZ-ove zastupnice i Suverenista

''Uklanjaju se nedorečenosti i neusklađenosti zakona, osigurava transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma, djelotvorniji utjecaj građana u donošenju političkih odluka'', kazao je ministar pravosuđa i uprave HDZ-ov Ivan Malenica predstavljajući zastupnicima Prijedlog zakona o referendumu.

Pročitajte i ovo HIMARS Hrvatska nabavlja moćno oružje: MORH dobio Vladin blagoslov DRUGAČIJA PROCEDURA Vlada predlaže novi Zakon o referendumu: Hoće li nova pravila olakšati ili otežati njegovo pokretanje?

Po prvi puta se uređuje institut referendumskog potpisa, što sve mora sadržavati da bi bio pravovaljan, uvodi se Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao nadležno tijelo koje prati referendumsku inicijativu, uvode jasni rokovi, te omogućuje provjera potpisa, naveo je.

Novost je i obveza lokalnih samouprava da omoguće mjesta za prikupljanje potpisa bez naknade, kao i produljenje roka za prikupljanje potpisa s 15 na 30 dana, rekao je Malenica.

A dok je dio oporbenih saborskih klubova u četvrtak bio vrlo kritičan prema novom zakonu o referendumu, držeći da je na tragu sadašnjeg koji onemogućuje referendume, Klub HDZ-a uvjeravao je da će novi zakon poboljšati mogućnost neposrednog sudjelovanja građana.

Grbin: Najprije treba mijenjati Ustav

Iako je oporba podržala prijedlog zakona o referendumu u prvom čitanju imala je i niz zamjerki, od toga da bi prije trebalo promijeniti Ustav, a tek onda zakon, do toga da nije u skladu s vremenom u kojem živimo.

''Zakon je korak u pravom smjeru i uvelike prati prijedlog SDP-a iz 2015. međutim ova izmjena sama za sebe nije dovoljna bez izmjene Ustava RH gdje će se jasno definirati da postoje teme oko kojih se ne može provoditi referendumsko odlučivanje kao što prva manjina'', kazao je Peđa Grbin (SDP).

Pozvao je stoga na konsenzus oko izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na referendumsko odlučivanje.

I Dalija Orešković (Centar) priznaje da zakon donosi poboljšanja ali smatra da ona nisu u skladu s vremenom u kojem živimo, s digitalnim dobom. Zašto prikupljanje potpisa i provjera valjanosti ne bi moglo biti elektroničkim putem, upitala je.

Katarina Peović (RF) dodaje kako bi se također ustavnost referendumskog pitanja trebala propitivati prije prikupljanja potpisa.

Provjerom ustavnosti prije referendumske kampanje spriječilo bi se također dovođenje u pitanje prava nacionalnih manjima, ocijenila je Anja Šimpraga (SDSS).

I dalje postoje određena pitanja sigurnosti i kontroverze i u ovom trenutku još nismo spremni da bismo razmišljali o elektronskom referendumu, a pitanje prethodne ocjene ustavnosti referendumskog pitanja razmotriti ćemo između dva čitanja, poručio je Malenica.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) promjene koje donosi zakon ocijenio je kozmetičkim jer će i dalje za referendum biti potrebno prikupiti 10 posto potpisa birača u Hrvatskoj što je oko 370.000: ''To je iznimno teško”. Zekanović je pozvao na smanjenje potrebnog broja prikupljenih potpisa. Upozorava i na nesređenost popisa birača.

Registar i popis birača nije tema zakona, no razmotriti će se potreba promjena zakona koji to regulira, poručio je ministar.

Pročitajte i ovo DRUGAČIJA PROCEDURA Vlada predlaže novi Zakon o referendumu: Hoće li nova pravila olakšati ili otežati njegovo pokretanje?
Pročitajte i ovo Treća valuta u 30 godina Zbogom, kune: HNB do kraja godine počinje kovanje eura, a čeka nas i povlačenje 500 milijuna komada dosadašnjih novčanica

Na smanjenje potrebnog broja potpisa poziva i Miro Bulj (Most) koji smatra da bi uvjeti za referendum trebali biti jednaki na lokalnoj i državnoj razini. ''Primjerice u Zagrebu bi trebalo prikupiti više potpisa nego je gradonačelnik Zagreba dobio glasova'', kazao je Bulj.

Da je postotak o prikupljanju potpisa 20 posto birača za lokalne referendume visok složio se i Branko Bačić (HDZ) i predložio uvođenje neke vrste rangiranja ovisno o veličini određene lokalne jedinice.

Inače za sam zakon Bačić kaže da je odlučan, sveobuhvatan i cjelovit i da na primjeren način rješava problematiku i omogućuju snažniji utjecaj građana na donošenje odluka.

''Vlada u Sabor može uputiti samo zakon koji je u skladu s Ustavnom i iako su prijedlozi o promjeni Ustava i smanjenu broja potpisa legitimni za to je potrebna izmjena Ustava'', rekao je Bačić.

Građani osjećaju otuđenje od političkih predstavnika i zato imamo mnoge referendumske inicijative stoga je važno olakšati referendume, zaključio je Stephen Nikola Bartulica (DP).

''Ne trebate se bojati naroda i njegova mišljenja, narod je uvijek znao odlučiti i 1991. i 2013. kada je odlučivao o definiciji braka'', poručio je ministru Stipo Mlinarić (DP).

Majda Burić (HDZ) problematizirala je valjanost prikupljenih potpisa prilikom ranijih referendumskih inicijativa kada su se, kako je kazala, na listama našli potpisi mrtvih, maloljetnika, beba, stranih državljana.

''Prije nekoliko godina mrtvi su glasali na izborima pa vam to nije smetalo'', uzvratio joj je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ocijenivši da je uvrijedila sve volontere.

Novi će zakon omogućiti da se glas građana bolje i jače čuje u demokratskom ozračju, ocijenio je Bačić (HDZ), koji se nije suglasio s oporbenim tvrdnjama da su građanske, odnosno narodne inicijative bespredmetne jer nisu imale epilog u referendumu.

Godine 2009. sakupljen je velik broj potpisa oko Zakona o radu, referendum se, istina, nije održao, ali je Vlada u skladu s referendumskim pitanjem uskladila radno zakonodavstvo, dakle glas građana se praktično realizirao kroz izmjenu zakona, poručio je.

Nino Raspudić (Most) istaknuo je, međutim, da u razvijenim demokracijama zakon o referendumu služi da bi se on održao, a kod nas da bi se onemogućio. Bojim se da je i novi zakon na tom tragu, rekao je Raspudić, nezadovoljan što se ne predviđa mogućnost elektroničkog potpisivanja.

Nema razloga da se ono ne uvede preko sustava e-građani, kazao je i ustvrdio kako je previsok prag od 10 posto potpisa ukupnog broja birača za raspisivanje državnog referenduma. U Švicarskoj, koja ima 7,3 milijuna stanovnika, dovoljno je 50 tisuća potpisa u sto dana, naglasio je.

''Ministar nije dorastao izazovima vremena''

Iako drži da je novi zakon "načelno" dobar, Orešković je upozorila da je propustio urediti elektronski način prikupljanja potpisa i elektroničko glasovanje.

To je poraz resornog ministra i Vlade, zakoni moraju biti doneseni u skladu s vremenom, u zakonu nema ni 'd' od digitalizacije, time je ministar Malenica pokazao da nije dorastao izazovima vremena, kazala je Orešković.

Pohvalila je što je novu ulogu dobilo Državno izborno povjerenstvo, "rijetka instituciju koja se uspjela izgraditi kao neovisna i implementirati dobra informatička rješenja".

Darko Klasić (HSLS) predložio je pak da se elektroničko glasovanje uvede kao dodatna mogućnost, nikako obaveza, a radi početka digitalnog iskustva u izbornim procesima.

Zekanović je pozvao resorno Ministarstvo pravosuđa da požuri proceduru donošenja novog zakona kako bi se po njemu mogao održati referendum o uvođenju eura kojeg organiziraju, a za kojega će se potpisi prikupljati od 24. listopada do 7. studenoga.

Vlada će napraviti sve da se taj referendum ne dogodi, još nemamo sređene biračke popise, morat ćemo skupiti 400.000 potpisa, kazao je.

Benčić: Ozbiljne manjkavosti u organiziranju referendumskih aktivnosti

Sandra Benčić (ZLB) istaknula je da hrvatsko zakonodavstvo ima ozbiljnih manjkavosti u organiziranju referendumskih aktivnosti, posebno onih na lokalnoj razini gdje bi građani trebali imati najveći utjecaj.

Ovih 20 posto potpisa birača potrebnih za pokretanje lokalnog referenduma mora se smanjiti na minimalno 10 posto, ocijenila je zastupnica koja traži promjenu još nekih zakonskih odredbi.

Za odredbu da se oduka na referendumu donosi većinom birača izašlih na izbore, ali samo ako je ta većina minimalno trećina upisanih birača, naš prijedlog je 25 posto birača, za referendum o promjeni zakona 35 posto, a za promjenu Ustava 50 posto plus jedna birač, poručila je Benčić.

I iz SDSS-a drže da je previsok prag od 10 posto potrebnih potpisa i te da ga treba spustiti. Postotak podupiratelja referendumskog pitanja ne smije biti manji od trećine ukupno upisanih birača, temeljne ustavne vrijednosti treba zaštiti od referendumskih inicijativa, a o pravima bilo kojih manjina ne može se odlučivati na referendumu, kazala je Šimpraga.