'Ovo je zlostavljanje, nema veze što su djevojke same stavile slike na Facebook'

Proteklih dana digla se velika prašina oko Facebook grupe 'Najveće drolje osnovnih i srednjih škola' na kojoj su objavljene na stotine fotografija, uglavnom maloljetnica iz regije koje su i one same, prethodno pojavi grupe, objavile na svojim Facebook profilima.

Pročitajte i ovo Pornografija, mržnja, nasilje Web detektivi prijavili više od 300 opasnih i neprimjerenih sadržaja na internetu Mišljenje stručnjaka "Grupa 'Najveće drolje osnovnih i srednjih škola' pozivala je na javni linč"

Pokretač grupe, navodno maloljetni Hrvat, ne vidi ništa sporno u ovoj stranici te je sve djevojke čije je slike objavio počastio komentarima poput 'Primila više kur*** nego što ima godina', 'Ova nije ni kurva ni drolja, ovo je droljetina žešća', 'Mala se roka od 7. razreda' te još brojnim sličnima.

Mnogi korisnici Facebooka prijavili su ovu grupu, no zaprimili su odgovor kako grupa nije ugašena jer 'ne krši standarde'. Radi se o tome da je stranica prijavljivana pod kategorijom 'Pornografije i seksualno eksplicitnog sadržaja' kojeg u doslovnom smislu na stranici nema zbog čega ona još nije uklonjena s društvene mreže.

Istina da se djevojke danas naslikavaju od rane dobi u vrlo provokativnim pozama zbog čega se vraćamo na priču o privatnosti na društvenim mrežama i nadzoru nad profilima maloljetnika koji bi u svoje ruke trebali preuzeti roditelji ili bar educirati djecu o tome kakve se stvari ne bi smjele objavljivati.

Žrtva pedofilske grupe: Sramim se jer sam završila u nekoj grupi pod nazivom 'drolja'

Upravo na to ukazuje i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić koja kaže kako je zgrožena razmjerima i brutalnošću zlostavljanja djece i mladih putem Facebooka. Postoji mogućnost i da se putem Europske mreže pravobranitelja za djecu ENOC-a (European Network of Ombudspersons for Children) pokušaju ispitati mogućnosti bolje zaštite mladih na društvenim mrežama.

'Čini se da i naš pravosudni sustav mora pronaći učinkovitije odgovore na ovakve slučajeve, a svakako mislim da bi i davatelji usluga društvenih mreža, u ovom slučaju Facebook, trebali pokazati više društvene odgovornosti i spriječiti ovakvo zlostavljanje. Jer ovdje je nedvojbeno riječ o cyberbullyingu, neovisno o tome što su pritom iskorištene slike djevojčica i djevojaka koje su one same objavile', kaže pravobraniteljica Milas Klarić.

Jasno je da je ovaj konkretan slučaj nije u nadležnosti samo jedne osobe ili institucije. No, ipak je najvažnije o svemu propisno educirati djecu. 'Smatram da je najvažnija preventiva, koja mora obuhvatiti ne samo djecu, već i roditelje. Jako je važno uputiti roditelje da i sami poštuju privatnost svoje djece, da budu oprezni kad objavljuju vlastite slike na Facebooku, a pogotovo kad objavljuju slike djece, kao i da nadziru aktivnosti mlađe djece na internetu. Ako djeca i mladi baš moraju imati svoj profil na Facebooku, neka to bude što kasnije kad već budu dovoljno zrela da se mogu zaštititi', dodaje pravobraniteljica.

I doista, dok se sustav ne promijeni i dok društvene mreže same ne stanu na kraj cyberbullyingu jedini način izbjegavanja ovakvih situacija jest objasniti djeci koliko su ranjiva na internetu, posebice na društvenim mrežama. Pogotovo kad znamo da sve ono što se jednom na Facebooku objavi zauvijek ostaje negdje u bespuću internetskih prostranstava.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook