Galerija
"Sporazum između vlada o nadzoru zračnog prostora", mađarski je naziv Sporazuma koji je ministar obrane Damir Krstičević potpisao u travnju u Budimpešti s mađarskim kolegom Tiborom Benkom nakon što je u siječnju Hrvatskoj propala kupovina rabljenih borbenih aviona od Izraela.
Hrvatska Vlada taj je sporazum prihvatila na sjednici 11. srpnja, ali pod nazivom "Narct konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske u suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti". To je bio i prvi put da je tekst na hrvatskom uključen u javne materijale na ovu temu, te istoga dana upućen u Hrvatski sabor na raspravu i prihvaćanje. Kako su zastupnici 15. srpnja otišli na ljetnu pauzu, rasprava o temi ostaje za jesen.
"Prekogranične operacije" glavni sadržaj dokumenta
Nakon brzinskih pregovora koji su trajali svega 11 dana Sporazum su potpisali 8. travnja u Budimpešti tijekom Krstičevićevog jednodnevnog posjeta. U Ministarstvu obrane tada su uvjeravali: potpisi ne znače da će Hrvatska Mađarima u budućnosti prepustiti nadzor svog zračnog prostora.
No, portal Obris.org u članku vojnog analitičara i urednika portala Igora Tabaka navodi kako su "prekogranične operacije" glavni sadržaj ove međudržavne suradnje, iako su Vlada i Krstičević u prvom planu isticali "potragu i spašavanje, te druge usluge (meteo potpora, aerodromske usluge, usluge kontrole leta i dr.)."
"Potpisani sporazum daje stalni legitimitet provedbi letačkih aktivnosti jedne zemlje u zračnom prostoru druge zemlje bez prethodne najave i diplomatskog odobrenja. U sporazum su uključeni i letovi zrakoplova za potragu i spašavanje, te druge usluge (meteo potpora, aerodromske usluge, usluge kontrole leta i dr.)", rekao je Krstičević u travnju nakon potpisivanja Sporazuma.
Hrvatski sabor nije dobio mjerodavan tekst
Mađarski ministar obrane Benko tada je pak u emisiji "Dobro jutro Mađarska" pojasnio "da je ta suradnja zasnovana na međusobnom povjerenju, i kako ona omogućava da dvije države provode air-policing misije u zračnome prostoru susjeda bez posebnih dozvola", piše Obris.org.
Tabak donosi pregled cijelog Sporazuma po člancima i ističe da je test prilično općenit te ističe kako je Sporazum napisan na hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku, "ali je u slučaju razlika pri tumačenju mjerodavan engleski tekst (koji Hrvatski sabor nije dobio na uvid)".
Vlada ne odustaje od kupovine aviona
Unatoč potpisivanju sporazuma, hrvatski političari tvrde da nam je nabavka borbenih aviona ključna kako Hrvatska ne bi bila razoružana, a cijena ovog Sporazuma i aktivnosti koje on obuhvaća nije mala. Takvu vrstu nadzora zračnog prostora ima Slovenija i još neke baltičke zemlje, a govori se o troškovima od oko 20 milijuna eura godišnje. No, Hrvatska nije odustala od kupovine zrakoplova.
Rabljenih 12 aviona F-16 smo trebali platiti 3,2 milijarde kuna, a Krstičević je početkom srpnja najavio i kako Hrvatska kreće u nabavu eskadrile višenamjenskih borbenih aviona, također njih 12, naglasivši pritom kako bi se do ukupnog broja moglo doći postupno.
''Ukoliko ne možemo nabaviti 12 zrakoplova, postoji mogućnost nabave manjeg broja letjelica te potom postupno doći do definiranog broja aviona'', najavio je Krstičević dodavši da proces nabave aviona treba pokrenuti imajući u vidu potrebne sposobnosti te raspoložive financijske mogućnosti.
Priznavši da Hrvatska ima mali broj operativno raspoloživih borbenih aviona i sve ograničenije mogućnosti obuke pilota, Krstičević je poručio da ''situacija u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu po pitanju stanja borbenih zrakoplova zahtjeva pametno, pažljivo, ali i žurno djelovanje''.
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Predstavili novi motor, no...Američki proizvođač zrakoplovnih motora podigao prašinu videom u kojem je prikazan mogući izgled tajnovitog F-47 borbenog zrakoplova
