Više od petine stanovnika Hrvatske osobe su starije životne dobi, a suočene su s nizom izazova u ostvarivanju svojih prava, naime, upravo su stariji od 65 godina koji žive u samačkim kućanstvima, a posebice starije žene, najizloženiji riziku od siromaštva.
Kapaciteta u dugotrajnoj skrbi za starije osobe nema dovoljno, a problem o kojem se gotovo i ne govori je nasilje nad starijima. Specifičan problem s kojim se pritom susreću je zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Velik broj umirovljenika zainteresiran je za takve ugovore jer njima žele osigurati svoju materijalnu i socijalnu sigurnost u starosti, a zauzvrat daju svoju imovinu, pri čemu je gotovo u pravilu riječ o nekretninama. No to otvara veliku mogućnost da ostanu i bez uzdržavanja i bez imovine jer njihova imovina samim činom potpisa ugovora prelazi u vlasništvo pružatelja dosmrtnog uzdržavanja.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) smatra da treba sasvim onemogućiti sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te ostaviti samo mogućnost sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, ali i tu uz daleko veću kontrolu, evidenciju i besplatnu pravnu pomoć umirovljenicima prilikom sklapanja ugovora.
Stoga su i predložili da se ugovori o dosmrtnom uzdržavanju sasvim uklone iz Zakona o obveznim odnosima jer njihovo sklapanje za korisnike uzdržavanja u pravilu završavaju prijevarom osobe kojoj treba takva usluga.
Pročitajte i ovo
Zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju problem je na koji godinama u javnosti te u izvješćima Saboru upozoravaju i iz Ureda pučke pravobraniteljice, koja smatra da bi ih trebalo dodatno regulirati jer sada nisu osigurani dostatni zaštitni mehanizmi, pa tako ni pravovremenost sudskih odluka u postupcima koji se odnose na ove ugovore.
Umjesto mira i dostojanstva u trenucima kada su ranjjivi i nemoćni...
''Iako ovi ugovori mnogim starijima donose mir i dostojanstvo u trenucima kad su zbog narušenog zdravlja izrazito ranjivi i nemoćni, još uvijek postoji značajan prostor za zlouporabe. Nažalost, one se i događaju, a mogu dovesti do ekonomskog nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja što predstavlja kršenje ljudskih prava starijih osoba'', upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
U slučaju kad davatelj uzdržavanja ne izvršava svoje obveze, ugovor se može raskinuti. No, u praksi ovi sudski postupci traju dugo, što ima osobito otegotan učinak s obzirom na životnu dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid ugovora, bez adekvatne njege i skrbi.
Zato je, ističe pravobraniteljica, ''kroz Zakon o obveznim odnosima potrebno uvesti obavezu prethodnog savjetovanja i primatelja i davatelja uzdržavanja, o učincima i dosezima takvih ugovora, i osnovati Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također je kroz Zakon o parničnom postupku potrebno kao žurne urediti postupke za njihov raskid, kao što je sada riječ s postupcima iz radnih odnosa''.
Nedovoljna dostupnost socijalnih usluga
Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore (HJK), pred javnim bilježnicima je tijekom 2021. sklopljeno 1.578 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju - od čega 567 u formi javnobilježničkog akta, a 1.011 je solemnizirano, dok je pred sudovima ovjereno 1.320 ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Pučka pravobraniteljica smatra da bi bilo osobito važno znati broj sklopljenih ugovora o dosmrtnom uzdržavanju jer su kod ovih ugovora primatelji uzdržavanja u iznimno ranjivom položaju u slučaju zloporaba i neizvršavanja obveza od strane davatelja uzdržavanja: ''Za razliku od ugovora o doživotnom uzdržavanju, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja stječe stvari i prava koja su predmet ugovora za života primatelja uzdržavanja''.
Čak 63 posto starijih koji su se odlučili na sklapanje ovih ugovora, nije se prije potpisivanja kod nikoga raspitalo o svojim pravima, pokazalo je istraživanje koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo 2019. godine.
Pročitajte i ovo
Motiv za sklapanje ugovora o uzdržavanju na strani primatelja uzdržavanja, u pravilu starije osobe, može biti podmirivanje mjesečnog troška smještaja u domu za starije, pomoć oko zadovoljenja svakodnevnih potreba – kuhanja, obavljanja kućanskih poslova, brige o higijeni i zdravlju i slično.
''Značajan broj starijih osoba zbog niskih mirovina ne može samostalno plaćati usluge koje im postanu potrebne zbog narušenog zdravlja. Posljedica je to i nedovoljne dostupnosti socijalnih usluga - primjerice restriktivni cenzus za uslugu pomoći u kući ili ograničenog trajanja projektnih aktivnosti kojima se pruža pomoć u kući - poput Zaželi'', upozorila je i u svojem Izvješću o stanju ljudskih prava pučka pravobraniteljica.
Motiv za sklapanje na strani pružatelja uzdržavanja može biti itekako pozitivan, ističe, ali i dodaje da je potrebno regulirati sklapanje ovih ugovora tako da se što više preveniraju zlouporabe. Veliki je problem i što čak i nakon zloporaba zbog kojih su ostali bez imovine i skrbi, primatelji uzdržavanja nisu mogli ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi.
No, pučka pravobraniteljica ističe da je to riješeno ''novim Zakonom o socijalnoj skrbi kojim je propisano da se primateljima uzdržavanja koji su pokrenuli postupak radi raskida zbog neispunjavanja obveze sada može priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, doplatak za pomoć i njegu, pomoć u kući i uslugu smještaja što je bila naša preporuka''.
Koraci za zaštitu starijih od gubitka skrbi i doma kad su najranjiviji
A par preporuka je bilo upućeno i Ministarstvu pravosuđa i uprave, naime, ''da se sudovima pred kojima se sklapaju ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te javnim bilježnicima omogući pristup postojećim elektroničkim evidencijama, radi provjere poslovne sposobnosti stranaka te postojanja prepreka za sklapanje ovih ugovora. Kao i da se uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora''.
Registar i dalje ne postoji, iako se i HJK zalaže za njegovo uvođenje. Iz Komore dodatno ističu da ''bilježnicima nije omogućeno poduzimanje osnovnih koraka radi provjere osobnih svojstava stranaka, da nemaju mogućnost neposredne provjere je li primatelj uzdržavanja djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na raspolaganje imovinom i sklapanje pravnih poslova, koliko je ugovora s drugim osobama već sklopio te je li davatelj uzdržavanja zaposlen u sustavu socijalne skrbi što je zakonska prepreka za sklapanje ovakvih ugovora''.
''Zbog nejednakosti stranaka koje sklapaju ugovor, odnosno posebne ranjivosti na strani primatelja, potrebno je unaprijediti trenutni normativni okvir, kako bi se prevenirale zlouporabe. Preporučamo stoga bolje regulirati postupak sklapanja ovih ugovora, uvođenje registra pružatelja uzdržavanja, kao i ubrzati postupak raskida ovih ugovora u slučaju zlouporabe. Pored toga, trebalo bi razmotriti i ograničenje broja ovakvih ugovora koji jedna osoba kao uzdržavatelj može sklopiti'', zaključuje pučka pravobraniteljica.
Pročitajte i ovo
Na međunarodnoj razini pučka pravobraniteljica zagovara donošenje Konvencije o pravima starijih u okviru UN-a, čime bi stariji kao društvena skupina bili vidljiviji u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava, dok bi države dobile obavezu izvještavanja o napretku koje su po pitanju zaštite prava osoba starije dobi postigle.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
