Bacamo tisuće tona hrane, a mnogi žive na rubu siromaštva: "Kada vidim ta nakrcana kolica, ja se pitam koliko njih to može pojesti"

Ostaci hrane se na kraju radnog dana na tržnici nipošto ne bacaju.

"Što ostane loše, to dajemo ovima koji pobiru za životinje. To njima dadnemo da nose doma, a ovo za sutra, normalno, to sve spremamo u skladište", rekla je Ivana, prodavačica na tržnici.

Šanse da namirnice iz kupovnih, završe u vrećicama za smeće itekako su velike. Meso, riba, jaja, voće – njih Hrvati najčešće bacaju. Svatko od nas na godinu u prosjeku baci 71 kilogram hrane. Kada se svi zbrojimo, to je više od 280 tisuća tona. Istovremeno, u Hrvatskoj nas gotovo milijun živi na rubu siromaštva. I za njih su tu pučke kuhinje u kojima bacanje nikako nije opcija. Korisnike, kao i volontere, rasipanje hrane posebno boli.

"Kada vidite da ljudi tako bace hranu ili neobzirno kupuju u poslugama, ja se često pitam jer ovdje radim četiri i pol godine, kada vidim ta nakrcana kolica, ja se pitam koliko njih to može pojesti. To je jako, jako žalosno", rekla je Snježana Beri, volonterka u pučkoj kuhinji.

Pročitajte i ovo Veliko nevrijeme Tragedija u Rijeci: Muškarac poginuo u bujici, tijelo pronađeno ispod automobila. Oštećene zgrade, vozila zaglavljena u vodi - "Šteta je ogromna"

Pročitajte i ovo KOMENTIRAO I BALTIK Vojni analitičar za Dnevnik Nove TV o mobilizaciji u Rusiji: "Ovaj potez ne dovodi do jačanja već do slabljenja. Posljedice će biti stravične"

Pogotovo jer sve više ljudi traži pomoć. Samo u srijedu se u nekoliko sati podijelilo 470 porcija graha.

"Nama se tijekom pandemije, odnosno poslije onih prvih valova i sve skupa, broj obroka koje pripremamo povećao za stotinjak", rekao je fra Vladimir Vidović, ravnatelj Doma sv. Antuna i voditelj Pučke kuhinje.

Zbog toga je potrebna racionalna priprema obroka. Kada se kupuje, primjerice, za ručak, treba samo misliti na to koliko će ga ljudi jesti.

"Jedan tanjur je mjera za osobu i to je neki optimum koji se treba naći ako je u pitanju jedna osoba. Ako su u pitanju četiri osobe, onda su to četiri tanjura. Bolje da je manje, nego da je više", rekla je nutricionistica Olja Martinić reporterki Dnevnika Nove TV Viktoriji Bednjanec.

To zagovaraju i Ujedinjeni narodi jer bacanje hrane je svjetski problem. Kada bi se sva bačena hrana tijekom godinu dana stavila na hrpu, bila bi to površina veća od Kanade i Indije zajedno.

Od nedjelje, 2. listopada Dnevnik Nove TV možete pratiti od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr