Obavijesti Video Pretražite Navigacija
NA MARGINI

Prevarantima su omiljena meta, a i društvo ih gleda kao teret: ''Oni su generacija koja još vjeruje institucijama, a masovno nasjedaju i najbližim rođacima''

Ilustracija - 1
Ilustracija - 1 Foto: Getty Images
Građani i građanke starije životne dobi najčešće su žrtve kaznenih djela prijevare. Varaju ih i kradu, između ostalih, policajci, medicinske sestre, djelatnici banaka, teleoperatera, državnih i javnih službi inkasatori … odnosno prevaranti koji im se lažno predstavljaju, a sve su češće i žrtve računalnih prijevara.

Rijedak je tjedan u kojem i nekoliko puta dnevno u policijskim obavijestima nema i one da je nepoznati počinitelj ili počinitelji, najčešće lažno se predstavivši, došao do stana osoba starije životne dobi, i na prijevaran način im otuđio novac. Pritom je riječ o svotama koje nerijetko iznose ne samo nekoliko desetaka, nego i nekoliko stotina tisuća kuna i eura.

Zašto starije osobe drže toliki novac kod kuće? Mnogi se, čak i posprdno, pitaju otkud im i to još tolike svote? Je li riječ o nepovjerenju u banke, a opet s druge strane – kako imaju povjerenja svakome otvoriti vrata i povjerovati u sve i svašta? Neka su to od pitanja na koja smo potražili odgovore, a sve to na određeni način govori i o nama kao društvu i zajednici u kojoj se na starije osobe uglavnom gleda kao na nepotreban teret.

Ilustracija - 1 Ilustracija (Foto: DNEVNIK.hr)
Ilustracija - 1 Ilustracija (Foto: DNEVNIK.hr)

''Hrvatska je na drugom mjestu u Europskoj uniji (EU) po postotku osoba koje stanuju u vlastitom stanu ili kući, čak 89 posto, ispred je samo Rumunjska, a većina vlasnika su upravo starije osobe, koje su, k tome, nerijetko i naslijedile dio zemljišta ili imanja svojih predaka. Otuda veći iznosi "u jastucima" ili ''ispod madraca''. S velikom odgovornošću čuvaju taj novac za lijekove, hranu, jer većinom je riječ o osobama koje imaju relativno niske mirovine'', objasnila je za DNEVNIK.hr predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

''Starija generacija voli novac držati pri ruci''

Što se tiče činjenice da kod kuće drže novac, Petrović objašnjava da ''nije problem nepovjerenje u banke, koliko fizička ograničenja koja donosi starost'': ''Teško je s nekog trećeg ili četvrtog kata ili udaljenog kućerka bez dostupnog javnog prijevoza, odlaziti u banku. Starija generacija radije novac drži pri ruci da im bude na dohvatu u slučaju potrebe''.

Da nasjedaju prevarantima, nažalost, ne treba čuditi. ''Masovno nasjedaju i najbližim rođacima, odvjetnicima, bilježnicima, socijalnim radnicima itd. kojima u neznanju prepisuju svoje stanove potpisujući ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Starije osobe koje bivaju žrtvama lešinara većinom žive same, osamljene su, informatički nepismene, ne mogu lako provjeriti prevarantske ponude ili uvjeravanja. Nitko o njima ne brine, nema skrbi od strane socijale koja bi morala obilaziti takva staračka samačka domaćinstva, već su prepušteni kriminalcima. K tome su nerijetko već načeti senilnošću, slabije pokretni, socijalno isključeni. Najposlije, oni su generacija koja još vjeruje institucijama pa ne sumnjaju da je netko policajac ili bankar'', upozorila je Perović.

Rješenje ipak postoji, kaže, i to ''u većem angažmanu države, kroz specijalne odjele socijalne skrbi za starije samce''.

Pročitajte i ovo Ilustracija INTERVENTNE MJERE HSU-a ''Ugovore o dosmrtnom uzdržavanju treba ukinuti, prevareni umirovljenici ostaju bez ičega'', novo upozorenje na stari problem

Stariji sve češće na meti prevaranata

Da kaznenih djela na štetu starijih osoba doista ima sve više, neki će reći i jer je samih starijih osoba sve više, odnosno da nije riječ samo o dojmu na temelju medijskog pisanja, pokazuju i podaci MUP-a za DNEVNIK.HR, a za potrebe ovoga teksta, ograničili smo se na posljednje četiri godine:

  • u 2019. godini ukupno su 1703 osobe oštećene kaznenim djelima prijevare, od kojih su 403 osobe starije od 60 godina, a kaznenim djelima računalne prijevare je oštećeno ukupno 1847 osoba, od kojih su 653 osobe starije od 60 godina
     
  • u 2020. godini je 1545 osoba oštećeno kaznenim djelima prijevare, od kojih je 411 osoba starijih od 60 godina, dok su ukupno 942 osobe oštećene kaznenim djelima računalne prijevare, od kojih su 324 osobe starije od 60 godina
     
  • u 2021. godini ukupno je 2121 osoba oštećena kaznenim djelima prijevare, od kojih je 435 osoba starijih od 60 godina. U istoj godini je 1198 osoba oštećeno kaznenim djelima računalne prijevare, od kojih je 368 osoba starijih od 60 godina
     
  • u prvih pet mjeseci 2022. ukupno je 796 osoba oštećeno kaznenim djelima prijevare, a njih 243 starije je od 60 godina, dok je ukupno 528 osoba oštećeno kaznenim djelima računalne prijevare, a njih 170 starije je od 60 godina

Ilustracija - 1 Ilustracija - 3 (Foto: Getty Images)

Mili prevaranti, nemili zločini

Na meti prevaranata, koji su često vrlo simpatični, komunikativni i silno spremni pomoći ili im, s druge strane nije dobro pa oni trebaju pomoć, podjednako su i žene i muškarci, a za svoje se poduhvate pomno pripremaju, između ostalog, prateći živi li osoba sama i bi li mogla imati novac, i tek tada kreću u akciju, objasnili su nam u policiji.

Prema dosadašnjem iskustvu, ističu, kao najčešći primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama su:

  • ugovori za teleoperatere, distributere električne energije i slično
    - djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismeni osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da potpišu ugovor
     
  • telefonski poziv iz banke
    - počinitelji (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavljaju kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice
    - druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih
     
  • lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i slično)
    - počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih



    Ilustracija - 1 Ilustracija - 2 (Foto: Getty Images)  
     
  • dolazak na kućna vrata i razgovor s potencijalnom žrtvom kada im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i slično)
    - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće
     
  • počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu
     
  • počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i slične bezvrijedne stvari)
     
  • prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah ''srediti'' pregled ili operaciju za novčani iznos

Ilustracija - 1 Ilustracija (Foto: MUP)

Usamljenost kao Ahilova peta

Osim klasičnih prijevara sve su češće internetske prijevare, a među njima romantične prijevare u kojima se varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

Starije osobe koje su usamljene laka su meta, iako to može biti svatko od nas, a najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava te podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike.

 

U cilju sprječavanja prijevara, građanima, posebno onim starije životne dobi, policija podsjeća na ključne preporuke:

  • Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ
     
  • Ako se predstavi kao službena osoba, tražite od nje na uvid službenu iskaznicu koju su sve osobe koje službeno postupaju dužne imati i dati vam na uvid - iskaznica s fotografijom
     
  • Ne dajte se zavesti uvjeravanjem nepoznatih osoba, njihovim titulama i sličnim nastupima
     
  • Ne nasjedajte na upornost nepoznatih osoba koje vam po svaku cijenu žele ući u dom pod izlikom nuđenja na prodaju ''po povoljnim cijenama'' raznih predmeta (medicinskih pomagala npr. masažera, knjiga, posteljine, suđa, kućanskih uređaja i sličnog), zatim ''bolesti', traženja milostinje i sličnog - jer se izlažete riziku
     
  • Samo nekvalitetna, neoriginalna i roba sumnjivog porijekla može se prodavati po znatno nižim cijenama od uobičajenih
     
  • Kad ste sami u stanu ili kući ne stavljajte to do znanja sumnjivim osobama te zamolite nekog od susjeda da vam se pridruži
     
  • Zapišite registracijsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe dovezle te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila
     
  • Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, ožiljke, tetovaže i slično)
     
  • Odrasli članovi obitelji koji brinu o starijim osobama moraju ih češće upozoravati o mogućim prevarantima, uz opetovano ponavljanje savjeta
     
  • ODMAH o svim sumnjivim osobama i situacijama obavijestite policiju na broj 192

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene