Lesar se zbog Zakona o radu obrušio na Milanovića i Mrsića

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar optužio je u ponedjeljak ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića za pritisak na sindikate jer nije s njima riješio sporove oko Zakona o radu (ZOR) prije upućivanja ZOR-a u saborsku proceduru, a zbog tog se zakona žestoko obrušio i na premijera Zorana Milanovića.

Pročitajte i ovo izbori sredinom rujna U SDP stigle tri kandidature za predsjednika, jedan kandidat najavio osnivanje vlade u sjeni kampanja do 13. rujna Zahuktava se: Još jedan kandidat za predsjednika SDP-a

"Upućivanjem ZOR-a u Sabor vrši se dodatni pritisak na sindikate, smanjuje im se manevarski prostor, što je krajnji bezobrazluk jednog ministra iz redova socijaldemokrata", poručio je Lesar na konferenciji za novinare komentirajući Mrsićevu najavu kako će se između dva čitanja ponovno sastati sa socijalnim partnerima.

Mirando Mrsić najavio: Oštrije ćemo kažnjavati rad na crno

Lesar je novinarima pustio i snimku pet različitih Milanovićevih izjava o ZOR-u ustvrdivši kako premijerova izjava da je 2010. pogriješio kad je potpisao zahtjev za referendum protiv izmjena ZOR-a "nije bila politička nego politikantska odluka kojom je prevario veliki dio birača uoči izbora".

'Skriveni cilj je pad cijene rada i smanjivanje plaća'

Milanović je, podsjetio je Lesar, spomenuo društvenu odgovornost poslodavaca. Ta njihova društvena odgovornost, ističe šef Laburista, važna je i stoga što je bar polovica poslodavaca u procesu pretvorbe i privatizacije do vlasništva svojih tvornica došla s jednom desetinom njihove vrijednosti.

Poslodavce, kaže, neće dijeliti po ideološkim kritierijima, niti ih kao premijer nazivati neoliberalnim. "Mi ih dijelimo na dobre i loše, poštene i nepoštene, pravedne i nepravedne, odgovorne i neodgovorne", rekao je Lesar dodavši kako se ZOR donosi zbog loših, nepoštenih i neodgovornih poslodavaca.

Osvrćući se na odredbe o fleksibilizaciji tržišta rada, ustvrdio je da će se različitim pravnim manevrima omogućiti poslodavcima da se brzo, bezbolno i učinkovito riješe starijih, boležljivih radnika.

Skriveni cilj je, kaže, i pad cijene rada te smanjivanje plaća, što se dobiva nelojalnom konkurencijom među radnicima, a namjera je i razmrviti, razbiti i onemogućiti sindikalno organiziranje kako bi se ostvario konačni cilj - nestanak kolektivnih ugovora.

 'Za takav model nedostaju nam društveni servisi'

Osvrnuo se i na sustav prekovremenog rada kroz, kako je rekao, tobožnju preraspodjelu radnog vremena koji sa sadašnjih 48 sati ide na 56, odnosno 60 sati tjedno. "Poslodavci će tu činjenicu iskoristiti tako da će zaposlenima kojih se žele riješiti nuditi nove ugovore o radu, a radnici koji ih ne mogu prihvatiti doći će u situaciju zakonitog otkaza, bez ikakvih drugih prava", kazao je.

Rad na određeno vrijeme i preraspodjela radnog vremena kojom se pravda ministar rada, po Lesarovim je riječima, naprosto nemoguća.

Mrsić stao u obranu Zakona o radu: 'Najave 'grčkog scenarija' nikome ne donose dobro'

"Radnik koji radi na određeno vrijeme, po ovom prijedlogu zakona četiri mjeseca uzastopno mora raditi po nalogu poslodavca prekovremeno 48 sati i još dva mjeseca ako je to regulirano kolektivnim ugovorom. Dakle, pola godine radnik mora, ako to od njega poslodavac zatraži, raditi prekovremeno", pojašnjava.

I kada se taj prekovremeni završi, obrazlaže Lesar, ugovor o radu ističe, preraspodjela radnog vremena više nije moguća, poslodavac otkazuje ugovor i radniku preostaje teško i mukotrpno dokazivanje tog prekovremenog rada te možda za 5 do 6 godina i naplata.

"Ono što u Hrvatskoj nedostaje da bi takav model uopće mogao biti prihvaćen su takozvani društveni servisi", upozorava Lesar i dodaje kako nemamo vrtiće koji rade kasno navečer, vikendima i blagdanima, kao ni servise za skrb o starim i nemoćnim roditeljima koji su teret zaposlenima.

'Mali poslodavci ne moraju imati pravilnik o radu'

Prema predloženim izmjenama ZOR-a, kazao je Lesar, mali poslodavci koji zapošljavaju od jednog do 19 radnika ne moraju imati kolektivni ugovor, ni pravilnik o radu.

"Prilikom otpuštanja većeg broja radnika ne moraju donositi program zbrinjavanja radnika i ne moraju primjenjivati kriterije za otpuštanje radnika iz ZOR-a", naglasio je Lesar. Podsjetio je kako od preko 200 tisuća poslodavaca 93 tisuće zapošljava do 19 zaposlenih.

Evo što će se mijenjati u Zakonu o radu

"Kažu da za poslovno uvjetovane otkaze poslodavac ne smije iza toga zapošljavati nove radnike. Lažu i podmeću jer je to moguće pokriti outsourcingom", nastavio je šef Laburista sa svojim zamjerkama predloženom ZOR-u.

Najavio je da će se na Klubu zastupnika Laburista u ponedjeljak o toj temi razgovarati s predstavnicima sindikata, a razgovarat će i o potrebi da se u ZOR ili Ustav unese odredba po kojoj je uvođenje radne obveze u mirnodopskim uvjetima zabranjeno, te da se dozvoli generalni štrajk kao institut kojeg sada nema u ZOR-u. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook