Prije čak 600 godina lepoglavska se čipka počela izrađivati zbog crkvenog ruha Pavlina, a izrađivale su je žene koje su živjele u okolici samostana. Svoj procvat doživjela je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay, koja prva organizira izradu čipki i oplemenjuje ju narodnim ornamentom, a njezin rad nastavlja Danica Brössler nakon Prvog svjetskog rata.
Tanka poput paučine, uvijek je plijenila svojom ljepotom, a prepoznali su je i u svijetu. Lepoglavska čipka, uz hvarsku i pašku, jedina je čipka koja se izrađuje pomoću batića na UNESCO-ovu popisu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
Ova plemenita vještina ''igre s batićima'', kojih uvijek mora biti paran broj i najviše ih može biti 68, prenosi se s koljena na koljeno, a u lepoglavskom kraju trenutno ima stotinjak čipkarica. Svaka obitelj tamo ima barem jednu tekstilnu umjetnicu ove vrste, ali malo je onih koje izrađuju čipku više od 60 godina. Srećom, svoju su tehniku prenijele na svoje kćeri i unuke, koje tankim lanenim ili pamučnim koncem stvaraju prekrasne motive, od cvjetnih do životinjskih, iscrtane na tzv. dedeku – jastuk s predloškom.
Za izradu ove savršene tekstilne tvorevine nema uputa, tehnike su različite, a svaka čipkarica sve ima u glavi i, naravno, u prstima. Izrađujući čipku, znaju sjediti i u prosjeku deset sati dnevno, a krajnji rezultat vidljiv je tek nakon nekoliko mjeseci rada.
Sva muka i trud oko izrade ovih tekstilnih umjetničkih djela ipak ne odbija pomladak da nastavi tradiciju. Mnoge su čipkarice stoljećima radile ovaj posao iz nužde jer se njezina mukotrpna izrada dobro plaćala, a danas je Lepoglavkama čipka “pitanje časti”.
Da se tradicija ne prekine tek tako, pobrinut će se i žene iz svih krajeva Hrvatske koje rado posjećuju radionice izrade lepoglavske čipke, a ako bude potrebno, čipkarskim umijećem bavit će se japanske ruke.
Japanska kiparica Akiko Sato zaljubila se u lepoglavsku čipku, ali i cijelu tradiciju njezine izrade, pa je prije deset godina pokrenula projekt ''Šator od čipke'', u kojem je sudjelovalo čak 15 lepoglavskih čipkarica koje su u njegovu izradu utrošile čak 10 tisuća sati.
Nekada se lepoglavska čipka isključivo koristila na odjevnim predmetima, posteljini, stolnjacima. Danas je ona skupocjeni suvenir čija vrijednost može dosegnuti i više od 70.000 kuna.
Stoga ne čudi da se ovaj maleni gradić u srcu Zagorja svake jeseni na nekoliko dana pretvara u europsku prijestolnicu čipke. Na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi “redi” se čipka iz svih krajeva Hrvatske, ali i svijeta, a svi oni koji žele nastaviti tradiciju i naučiti čipkariti i više su no dobrodošli.
Ostale priče o našim običajima i tradiciji, pročitajte ovdje.
Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.
