Neki od vas bi trebali pročitati ovaj tekst: Mi bih bili zahvalni da ga svi kliknete

Kada je riječ o aoristu, mnogi će pomisliti kako se on više ne upotrebljava, kao da je gotovo zamro u hrvatskome standardnom jeziku. Ipak, bit će u krivu. Gotovo svakodnevno rabimo aorist, odnosno nenaglašeni oblik aorista pomoćnog glagola biti. On je sastavni dio kondicionala (pogodbenog načina) kojim izričemo želje, mogućnosti i pogodbe – volio bih, mogli bismo…

tri vijesti o kojima se priča Potraga u tijeku Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti Donosi Provjereno Ivana je nepokretna, živi sama i ne ovisi o državi, razlog je samo jedan potvrdila obitelj Barun (49) poginuo u lavini: S njim je bio sin, koji je spašen nakon potrage

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Izabrali ste najružnije hrvatske riječi: Rezultati ankete su zanimljivi

U govoru i pismu često se može primijetiti pogrešna upotreba aoristnih oblika pa tako umjesto bih, bismo i biste možemo vidjeti bi: ne bi te prepoznao, došli bi sutra k vama, trebali bi biti zadovoljni rezultatima umjesto ne bih te prepoznao, došli bismo sutra k vama, trebali biste biti zadovoljni rezultatima.

Lektorski dnevnik (Foto: DNEVNIK.hr)

Do te pogreške dolazi najvjerojatnije zbog toga što oblik bi i jest najčešći – pojavljuje se u 2. i 3. licu jednine te u 3. licu množine, ali ostala su lica ipak drugačija.

Jednina:

1. bih

2. bi

3. bi

Množina:

1. bismo

2. biste

3. bi

Kad bismo ignorirali sve druge oblike i rabili samo bi, došlo bi do problema jer u rečenicama bez konteksta ne bismo znali o kome se radi – volio bi to vidjeti – tko bi volio: ti ili on?

Pročitajte i ovo Čija majka crnu vunu prede Zašto je Zdravko Čolić u pravu, a TBF nije?

Uz pogrešku u kojoj se svi oblici mijenjaju oblikom bi, postoji i druga: kad govornici misle kako je jedino bih pravilno pa vidimo – mi bih voljeli, on bih trebao.

Budući da se svi glagoli mijenjaju po licima, jednako bismo se trebali odnositi i prema ovome glagolu.