Na društvenim mrežama portala objavili smo pitanje Koja vam je najružnija hrvatska riječ?. Odgovori čitatelja obuhvaćaju štošta - od riječi koje doista smatraju ružnima do onih koje im se ne sviđaju zbog njihova značenja ili jer su nepravilne.
Zanimljivo je kako mnogi ne razmišljaju samo estetski i ne mogu odvojiti riječ od njezina značenja. Tako su se među najružnijim riječima našle i one koje označuju nešto što u društvu ima negativnu sliku ili pojedinci nemaju pozitivne osjećaje prema tome. Među njima prednjače politika, političke stranke (HDZ, SDP i Možemo!), vlada, novinari, porez, kriminalci, mito, korupcija, Dinamo, Hajduk, kao i aktualne fraze (di si) radosti i (di si) lipa.
Na temelju toga možemo pretpostaviti i da bi se u anketi o najljepšoj hrvatskoj riječi našle riječi poput ljubav, majka, dom, domovina i druge koje se povezuju s pozitivnim emocijama.
Fakat ae
Ima i onih riječi koje određene skupine ne vole, primjerice kaj i fakat nasuprot ae, ili pak burek sa sirom (iako nije riječ), koji mnoge izbaci iz takta. Govornici također nisu imuni ni na regionalizme, strane riječi, ali ni na jezične pogreške , pa su se među ponuđenim odgovorima našli biciklo, ćeju, stejdž, ivent, sumljam, obećajem...
Zanimljiv je i otpor prema novim riječima, naročito onima koje se pojave na natječaju za najbolju novu hrvatsku riječ. Zrakomlat (helikopter) ponovio se najviše puta, mljevenici umjesto ćevapa također neće proći, a nekima se pak ne sviđaju zapozorje (backstage), znojilište (sauna), sebić (selfie), zatipak (tipfeler), dodirnik (touch screen). Tu možemo pribrojiti i opisne izraze poput međunožnog gurala (bicikl) i okolotrbušnog držača (remen), koji zapravo niti su (jedna) riječ, niti ih tko ozbiljno upotrebljava, već više služe kao primjeri kojima se nastoji pokazati pretjerivanje u jezičnom čistunstvu.
Glasovanje, ugroza i nadnevak
Sudeći po komentarima i lajkovima na društvenim mrežama ispod naše ankete o najružnijoj riječi, u tijesnoj su borbi njih tri: ugroza, glasovanje i nadnevak. Srećom, imamo dobre vijesti za vas – ne morate ih uopće upotrebljavati jer za svaku od njih postoji zamjena.
U rječnicima pojam ugroza i ne postoji. To, naravno, ne znači da riječ ne postoji uopće, ali očito je neka novija pojava u jeziku. S lektorskog stajališta rekli bismo također da je to jedna od ružnijih riječi jer neopravdano zamjenjuje postojeću riječ prijetnja.
Česte su jezične dileme je li glasanje ili glasovanje, glasati ili glasovati. Ni jezikoslovci nisu složni u vezi s tim, a objašnjenja su sljedeća: Neki smatraju da se životinje glasaju, pa prema tome ljudi onda glasuju, iz čega se izvodi i glagolska imenica glasovanje. Drugo je objašnjenje da se uz glagol mijenja značenje – glasati znači 'davati glas na izborima', a glasati se 'javljati se glasom ili zvukom'. S jezičnog gledišta prednost imaju oblici glasati i glasanje jer su češći u uporabi i iz glagola glasati mogu se tvoriti nove riječi (pr. glasački, a ne glasovački listić).
Što se tiče nadnevka, to je potpuno pravilna hrvatska riječ. Postoji i druga mogućnost, a to je internacionalizam datum, riječ podrijetlom iz latinskoga. Stoga, ako vam se ne sviđa hrvatska inačica nadnevak, nije uopće problem upotrijebite li datum.
Među odgovorima se ponavljaju i riječi glede, dapače, poglavito, nazočan, predmnijevati, djelatnik, glasnogovornik, čimbenik, kopile i još neke. U nastavku možete pročitati koje su se sve riječi našle u komentarima.
