Ministar zdravstva Milan Kujundžić govorio je na otvorenju konferencije Udruge poslodavaca u zdravstvu o procesu funkcionalnoga povezivanja bolnica te je najavio kako će se taj postupak provesti i u Zagrebu, gdje očekuje najviše otpora.

Galerija


Funkcionalno povezivanje bolnica, dosad provedeno u 12 bolnica, nužno je zbog boljeg ishoda liječenja, veće sigurnosti pacijenata, razvijanja centara izvrsnosti i financijske održivosti sustava, rekao je ministar.

Vezani članci Liječnik, ilustracija (Foto: Marijan Susenj/Pixsell) Potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru: Pogledajte koliku će povišicu dobiti liječnik s 20 godina staža Bolnički hodnik (Foto: Dnevnik.hr) "Nijedna bolnica u Hrvatskoj bez ovoga ne može funkcionirati. Dosad smo već imali nekoliko inspekcija..."

Kujundžić smatra kako se na taj način oslobađaju kapaciteti za palijativnu skrb, koja će biti sve potrebnija. Dosad obavljena zadaća povezivanja i spajanja bolnica u Hrvatskoj ocijenjena je vrlo dobrom ocjenom iz Europske komisije, istaknuo je.

Ministar je izrazio nadu da će se u suradnji Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske uskoro početi dovršavati kompleks u Blatu u Zagrebu, buduća Nacionalna dječja i sveučilišna bolnica.

Govoreći o zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Kujundžić je najavio njegovo slanje u saborsku proceduru 27. lipnja. Primili smo više od 5300 primjedaba, od kojih smo prihvatili sve koje su usmjerene stabilizaciji sustava, napomenuo je i dodao kako se s tim zakonom neće dogoditi ništa revolucionarno jer nije riječ o privatizaciji sustava zdravstva.

Ocijenio je da se "pretjerano glorificira" domove zdravlja s obzirom na to da su, smatra ministar, oslabljeni još prije dvadesetak godina, kad su otvorene mogućnosti zakupa i koncesija ordinacija.

Sustav zakupa će se doraditi, rekao je te dodao da će liječnici i dalje moći odlučiti žele li raditi u sklopu doma zdravlja ili privatno.

Omogućit će se jednom koncesionaru da zakupljuje više ordinacija, a pokreće se sustav mobilnih ordinacija, smještenih u vozilima, za djelovanje u teže dostupnim krajevima, rekao je ministar.

Ljekarne koje su u zakupu, nakon odlaska zakupnika u mirovinu, vraćat će se županijama ili Gradu Zagrebu, a oni će raspisati natječaj za novi zakup, najavio je.

Ministar smatra da je razlog povećanja duga u zdravstvenom sustavu u prvom tromjesečju ove godine u povećanju plaća, ali i, kako je rekao, neopreza u potrošnji nekih subjekata u sustavu.

Najavljujući uskoro postupak donošenja novog zakona o zdravstvenom osiguranju, Kujundžić je rekao kako tu očekuje mnogo više primjedaba te da će i u tom slučaju prihvatiti sve što je dobro.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucian Vukelić ustvrdio je, iznoseći podatke o poslovanju HZZO-a, da se smanjuje ukupan broj osiguranika, a povećava broj aktivnih, onih koji rade i uplaćuju doprinose. Tako je u prvom tromjesečju ove godine u odnosu prema istom razdoblju 2016. godine 100.000 osiguranika manje, a povećao se broj aktivnih osiguranika s 1,46 milijuna na 1,52 milijuna. Prihodi u 2017. godini bili su 23,7 milijarda kuna, što je gotovo isto kao i u 2016., ali su u prvom tromjesečju ove godine povećani prihodi prema onima iz prvog tromjesečja 2017. za 5,88 posto.

Rashodi su u prvom kvartalu 2018. godine bili su 5,79 milijarda kuna, a godinu prije 5,62 milijarde. To se povećanje ponajprije odnosi na veće troškove novih metoda liječenja, rekao je Vukelić. Višak prihoda nad rashodima HZZO-a u prvom kvartalu ove godine je 175 milijuna kuna, rekao je ravnatelj HZZO-a.

Broj korisnika dopunskog osiguranja HZZO-a je u malom padu, a uzrok je interesno i dampinško djelovanje drugih osiguravateljskih kuća, no mi još držimo više od 90 posto tržišta, istaknuo je Lucian Vukelić.

U uvodnom dijelu konferencije direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ocijenio je pozdravljajući nazočne da prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti donosi napredak u specijalističkom obrazovanju na nacionalnoj razini, nagrađivanju liječnika prema radu, sustavu dežurstava te prvim pomacima u reformi bolničkoga sustava. Udruzi je pak neprihvatljiv dio zakona vezan uz primarnu zdravstvenu zaštitu jer ocjenjujemo da se njime ne ostvaruje nijedan cilj, rekao je.

Primarna bolnička zaštita neće postati dostupnija u svim krajevima, i opet se favoriziraju veći centri, ustvrdio je, dodajući kako udruga smatra i da predloženi zakon vodi daljnjoj destrukciji domova zdravlja.

Konferencija završava u srijedu, 23. svibnja. (Hina)