Hrvatsko gospodarstvo ovisi dijelom o ruskom plinu. Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago analizira kakva nas vremena čekaju i što može smiriti podivljalu inflaciju.
Galerija
Inflacija bi se trebala zaustaviti na 9, 6 posto, no HNB je oprezan u izjavi je li tome baš tako. Nekoliko je razloga rasta inflacije, to je rast energenata, dobavni pravci i visoka inflacija u Njemačkoj, Italiji i Austriji te rast plaća. Lijek za visoku inflaciju je porast kamatnih stopa koje su u Hrvatskoj rekordno niske.
"Europska središnja banka je najavila ovaj mjesec početak ciklusa dizanja kamatnih stopa i očekujem da će se to nastaviti na jesen i to ćemo i mi raditi. Cilj je da u novu godinu uđemo s kamatnim stopama kao što ima i Europska središnja banka", poručuje guverner HNB-a Boris Vujčić.
Inflacija bi trebala rasti do kraja godine, nadaju se u HNB-u. Gospodarstvo će zato u ovoj godini rasti 5, 5 posto, a sljedeće mršavih 2, 2 posto. Turizam će nas i ove godine spašavati. Tu je i osobna potrošnja i građevinarstvo. Nad Europom i svijetom se nadvio strah od recesije, a je li ona neminovna i u Hrvatskoj?
"Osnovni rizik za recesiju iduće godine je obustava isporuke plina u Europu, kaže guverner i dodaje da bi se to moglo dogoditi u Njemačkoj, primjerice, pa onda preliti na nas", kaže guverner.
Cijene nekretnina i dalje divljaju, posebno u Zagrebu. Tko je tome kriv i jesu li krivi stranci koji sve više kupuju nekretnine, strah od iflacije i na kraju stanovi POS-a? Mogu li se cijene nekretnina ohladiti ako se uvede porez na nekretnine?
"Porez na nekretnine svakako utječe na cijenu, no ovisi koja je visina i koliko on može odigrati igru", poručuje guverner.
Dolazi vrijeme skupih kredita, kamata, a što će biti s kamatama za građane i gospodarstvo kada uvedemo euro? "Ne vidim razloga da kamate na kredite rastu", kaže guverner.
Na kraju rast će zaposlenost, padati nezaposlenost, ali i vaše realne plaće.
U svibnju je inflacija bila 11 posto, a računi za fiskalizaciju pokazuju stanje doslovno iz minute u minutu. U prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi s 2019. potrošeno je 25 posto više novca, a izdanih računa je manje za jedan i pol posto. U ugostiteljstvu je još gore. Tamo je isto 25 posto više potrošeno, a izdanih računa je 10 posto manje.
Niti osobna potrošnja se nema čime hvaliti, 21 posto više potrošeno, a samo 3 posto više računa.
