Što nas može spasiti od recesije i koji je lijek za podivljalu inflaciju?

Inflacija bi se trebala zaustaviti na 9, 6 posto, no HNB je oprezan u izjavi je li tome baš tako. Nekoliko je razloga rasta inflacije, to je rast energenata, dobavni pravci i visoka inflacija u Njemačkoj, Italiji i Austriji te rast plaća. Lijek za visoku inflaciju je porast kamatnih stopa koje su u Hrvatskoj rekordno niske. 

"Europska središnja banka je najavila ovaj mjesec početak ciklusa dizanja kamatnih stopa i očekujem da će se to nastaviti na jesen i to ćemo i mi raditi. Cilj je da u novu godinu uđemo s kamatnim stopama kao što ima i Europska središnja banka", poručuje guverner HNB-a Boris Vujčić. 

Inflacija bi trebala rasti do kraja godine, nadaju se u HNB-u.  Gospodarstvo će zato u ovoj godini rasti 5, 5 posto, a sljedeće mršavih 2, 2 posto. Turizam će nas i ove godine spašavati. Tu je i osobna potrošnja i građevinarstvo. Nad Europom i svijetom se nadvio strah od recesije, a je li ona neminovna i u Hrvatskoj?

"Osnovni rizik za recesiju iduće godine je obustava isporuke plina u Europu, kaže guverner i dodaje da bi se to moglo dogoditi u Njemačkoj, primjerice, pa onda preliti na nas", kaže guverner. 

Cijene nekretnina i dalje divljaju, posebno u Zagrebu. Tko je tome kriv i jesu li krivi stranci koji sve više kupuju nekretnine, strah od iflacije i na kraju stanovi POS-a? Mogu li se cijene nekretnina ohladiti ako se uvede porez na nekretnine?

"Porez na nekretnine svakako utječe na cijenu, no ovisi koja je visina i koliko on može odigrati igru", poručuje guverner. 

Dolazi vrijeme skupih kredita, kamata, a što će biti s kamatama za građane i gospodarstvo kada uvedemo euro? "Ne vidim razloga da kamate na kredite rastu", kaže guverner.

Pročitajte i ovo EKONOMSKI CIKLUSI Stručnjaci otkrivaju koji je najgori mogući scenarij: Nije pitanje hoće li se recesija dogoditi, nego kada

Na kraju rast će zaposlenost, padati nezaposlenost, ali i vaše realne plaće. 

Pročitajte i ovo ZA DNEVNIK NOVE TV Mislav Bago na tržnici i kod frizera - kako će u praksi izgledati zamjena kuna u eure te hoće li doći do zaokruživanja cijena na više? "Recesija je, katastrofa..."

U svibnju je inflacija bila 11 posto, a računi za fiskalizaciju pokazuju stanje doslovno iz minute u minutu. U prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi s 2019. potrošeno je 25 posto više novca, a izdanih računa je manje za jedan i pol posto. U ugostiteljstvu je još gore. Tamo je isto 25 posto više potrošeno, a izdanih računa je 10 posto manje.

Niti osobna potrošnja se nema čime hvaliti, 21 posto više potrošeno, a samo 3 posto više računa.