"Lijepa priča za pisce SF-a, ali za obične ljude i nije neka senzacija"
Piše Davor Ivanov,
23. veljače 2017. @ 13:36
O otkriću NASA-e razgovarali smo s astronomima Antom Radonićem i Koradom Korlevićem.
Podijelite
Nakon što je NASA sinoć objavila kako su njezini znanstvenici otkrili sustav 7 planeta veličine Zemlje, o važnosti tog otkrića razgovarali smo s popularizatorom znanosti Antom Radonićem, donedavnim ravnateljem planetarija u Tehničkom muzeju te astronomom Koradom Korlevićem.
Radonić ističe kako je riječ o jedinstvenom i važnom otkriću za znanost, ali dodaje kako za obične ljude to i nije neka senzacija.
"Otkriveni su planeti koji su veličinom slični Zemlji, ali rekao bih kako je to jedina sličnost s našim planetom. Ne vjerujem da su na njima vjerojatni uvjeti za život. Pitanje je kakvu atmosferu imaju. Možemo nagađati o temperaturi na osnovu udaljenosti od njihove zvijezde, ali ako je atmosfera preslaba, voda ne može postojati u tekućem stanju. Ako je atmosfera pregusta, temperatura može biti previsoka tako da opet nisu povoljni uvjeti", kaže Radonić i dodaje kako ne znamo ima li na otkrivenim planetima uvjeta za mogućnost života.
"Otkriće važno za znanost"
Tvrdi kako je jedino što sa sigurnošću možemo utvrditi činjenica da su planeti veličinom slični Zemlji.
Zasad nismo našli planet za kojeg bismo mogli reći da je zaista sličan Zemlji
"Ipak, ne vjerujem da su slični u bilo kojem drugom pogledu. Otkriće NASA-e je važno za znanost jer nam pomaže da shvatimo kako se planeti razvijaju i je li naš planet jedinstven te je li Sunčev sustav česta pojava u svemiru. Zasad nismo našli planet za koji bismo mogli reći da je zaista sličan Zemlji", kaže Radonić.
Znanstvenici NASA-e sinoć su naglasili i kako ćemo odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru imati već u ovom ili najkasnije sljedećem desetljeću.
"Budući teleskopi će nam, ako ne u ovom, onda u sljedećem desetljeću, omogućiti da dođemo do saznanja o atmosferama drugih planeta. Ne možemo reći da ćemo otkriti život u svemiru jer nemamo formulu života. Mi ne znamo na koji način nastaje život van našeg planeta. Postoji mogućnost, ali ne možemo biti sigurni da ćemo otkriti život u svemiru", kaže Radonić.
"Otkriveno je i više od 600 planeta sličnih Zemlji. Ono po čemu je ovo otkriće posebno je jedan jako kompleksan planetarni sustav u sklopu kojeg se nalazi nekoliko planeta koji su u području moguće tekuće vode i života. To je jedna lijepa priča za pisce znanstvene fantastike. To je kao da imamo Zemlju, Veneru, Mars i da su svi naseljeni s tim da se otkriveni planeti nalaze puno bliže jedan drugom, nego što je to slučaj u našem Sunčevom sustavu. Ipak, ti planeti udaljeni su 40 svjetlosnih godina što je u galaktičkim razmjerima pod nosom, ali s postojećom tehnologijom to je za nas beskonačno daleko", kaže Korlević.
Ističe kako ovo otkriće pokazuje samo da ćemo sličnih planeta u narednih deset godina otkriti još možda 100.000.
"Pretpostavlja se da planeta sličnih Zemlji u galaksiji ima 80 milijardi. Ovih sedam pokazuje da je tehnologija uznapredovala. Kad bi se radila rang-lista o tome koji su nam egzoplaneti najzanimljiviji, onda su to oni oko Proxime Centauri i Alphe Centauri, jer četiri svjetlosne godine nisu 40 svjetlosnih godina. Nećemo imati instrumente koji bi nam mogli pokazati slike oceana ili kontinenata. Za teleskop toga tipa neće biti novca jer se vidi da su prioriteti civilizacije negdje drugdje", kaže Korlević.
NASA: "Korist od mnogih otkrića isprva nije očita"
Podsjetimo, astronomi su otkrili sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koji kruže oko jedne zvijezde, koji nam je relativno blizu i u kojem je možda moguć život, objavila je NASA u srijedu.
Sličnih planeta u narednih deset godina otkrit ćemo još možda 100.000.
Od tih planeta, tri se nalaze u nastanjivoj zoni, području oko matične zvijezde koja je klasificirana kao ultrahladni patuljak, a najveća je vjerojatnost da upravo njih tri imaju i tekuću vodu, ključnu za život kakav poznajemo.
Ovaj sustav egzoplaneta nazvan je TRAPPIST-1, a nalazi se u konstelaciji Vodenjaka i relativno nam je blizu. Udaljen je od Zemlje oko 40 svjetlosnih godina.
Iz NASA-e napominju kako korist od mnogih otkrića isprva nije očita.
"Nova otkrića najčešće postanu novi alat ili novi komadić zagonetke koja znanstvenicima pomogne odgonetnuti neko bitno pitanje ili izumiti neku bitnu tehnologiju. Potraga za životom izvan Zemlje, i za planetima izvan Sunčevog sustava, jedan je od ključnih djelića zagonetke zvane 'Fermijev paradoks' - zašto se čini da smo sami u svemiru? Ako je Zemlja jedini planet na kojem je moguć život, onda je naša dužnost učiniti sve što možemo da ga zaštitimo. No, ako je život moguć na milijunima ili milijardama drugih svjetova, ako su inteligentan život i kultura mogući i negdje drugdje, onda je jako bitno pitanje gdje su i zašto ih nismo vidjeli", istaknuli su znanstvenici NASA-e odgovarajući na pitanja korisnika društvenih mreža.