Možda će nekoga zbuniti naslov ovoga napisa. Ipak, vjerojatno će samo oni najnaivniji pomisliti da se taj glasoviti svetac okušao u ulozi kuhara, tako što je pripremao nekad vrlo važno jelo za siromašni puk. Posrijedi je palenta- gušća ili rjeđa kaša od ukuhanog kukuruznog ili heljdinog brašna ( pura, žganci). No, uskoro ćemo otkriti da to nije slučaj, ali palenta jest neka vrsta poveznice između blagdana Sv. Jakova i klimatskih obilježja toga dijela godine.
Pročitajte i ovo
Sve kolumne Milana Sijerkovića
No, prije toga potrebno je saznati najvažnije činjenice iz životopisa toga doista važnog i glasovitog svetca. Ponajprije treba istaknuti da je Jakov bio jedan od 12 apostola, učenika Isusa Krista. S obzirom na to da je među apostolima bio još jedan Jakov, uobičajeno je nazivati Jakova o kojemu je riječ Jakov Zebedejev (sin Zebedeja), stariji, a drugog Jakov Alfejev, mlađi. Jakov Zebedejev potječe iz čestite židovske obitelji, a rodio se u 1. stoljeću u ribarskom mjestu Bethsaidi, na Genezaretskom jezeru. Bio je, zajedno s bratom Ivanom, također apostolom, među prvim Isusovim učenicima, sljedbenicima. Na apostolat ga je osobno pozvao Isus u proljeće ili ljeto godine 28. Zajedno s Petrom i bratom Ivanom, pripadao je najužem krugu Isusovih učenika i posvuda ga je pratio do njegova pogubljenja, raspeća na križu. Prema naredbi kralja Heroda osudili su ga i pogubili 44. godine u Judeji, tako što mu je mačem odrubljena glava. Tako je on bio prvi među apostolima koji je umro mučeničkom smrću.
Njegov se spomendan nalazi u jednome od najžarkijih i najtoplijih razdoblja ljeta, što pogoduje zriobi žitarica. Na to upozorava izreka: O Jakobu pšenica zori ili zgori! No, istovremeno je u središnjoj i posebice i sjevernoj Europi izrazito velik promet atlantskih ciklona i ondje je vrijeme vrlo promjenjivo i nestabilno. Pritom pokoja fronta vlažnog oceanskog zraka, koja se premješta zajedno s ciklonom, kadšto svojim južnim dijelom zahvati i Hrvatsku i donese pogoršanje vremena.
U takvim okolnostima gdjekad pljusne i kiša, što je povoljno za područja s vrlo sušnim ljetom, poput jadranskog i neposrednog kopnenog zaleđa. To se često događa upravo oko Sv. Jakova.
Župnik Frano Ivanišević iz Poljica, u blizini Splita, obavješćuje nas: „Svit moli Boga, Sv. Jakova i Sv. Anu, koji su običajni doniti sritnu kišu.“
Kiša na vrhuncu beskišnog ljeta je s poljodjelskog gledišta doista – „sretna kiša“! Kiša će, naime, posebice goditi kukuruzu, njegovu rastu i razvitku, kako bi u jesen imao dobar urod i omogućio spravljanje popularne palente. Zato se ne kaže uzalud kako Sveti Jakov palentu miša! U Istri i na kvarnerskim otocima kola izreka: Sveti Jakov- palentar!
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
SlobodaDivlji konji kod Livna: Pogledajte prizore koji oduzimaju dah
-
Sporna su dva susretaŠok i nevjerica u Beogradu: Reprezentacija pod istragom zbog namještanja utakmica
