Zima je godišnje doba rezervirano za niske temperature i snijeg. Posljednjih nekoliko dana prati nas teška južina koja mnogima zadaje glavobolje, a duž Jadrana olujno jugo prouzrokovao je goleme štete. Iz dana u dan prate nas bura, južina, snijeg, sunce i kiša. Nekoliko se puta oglasio i Meteoalarm koji je izdao narančasto upozorenje, najprije za dijelove Istre i južne Dalmacije, a potom i za cijeli Jadran.
Pročitajte i ovo
Odlučili smo provjeriti što nam se događa s klimom. Odgovore smo potražili u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).
'Siječanj 2015. bio je topliji od siječnja 2016. u kontinentalnom dijelu Hrvatske te na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana (slike 1 i 3) dok su oborinske prilike u 2015. i 2016. godini bile vrlo slične (slike 2 i 4), izuzevši dio sjevernog i južnog Jadrana', rekli su nam iz DHMZ-a.
Napominju i kako je sinoptička situacija tijekom prosinca 2015. i siječnja 2016., ali i prošlih mjeseci, uvelike je odstupala od uobičajene za hladni dio godine u našem dijelu Europe.
'Jedan od razloga, na globalnoj skali, je sigurno utjecaj El Niña, koji je jako izražen u posljednjim mjesecima. Lokalno gledano, tj. na području Europe, prevladavajući je utjecaj na vrijeme u našim područjima imalo polje povišenog tlaka zraka koje se od središnjeg dijela Atlantskog oceana pružalo preko Sredozemlja na kontinent', napominju iz DHMZ-a.
Najviša izmjerena temperatura zraka u siječnju do sada iznosila je 21,4 °C. Ova temperatura izmjerena je na 3 postaje u dvije različite godine: u Sisku 7. 1. 2001., a u Pazinu i Šibeniku 31. 1. 1989. Najniža temperatura zraka do sada izmjerena u siječnju je -34,6 °C, u Gračacu 13. 1. 2003. godine, a to je ujedno i najniža izmjerena temperatura u Hrvatskoj do sada. Na klimatske promjene uvelike utječe i koncentracija stakleničkih plinova zbog ljudskih emisija stakleničkih plinova. Kažu kako je ovo polje povišenog tlaka zraka 'uobičajena "ljetna" situacija s djelovanjem tzv. Azorske anticiklone'.
'Ciklone su se uglavnom premještale i zadržavale iznad sjevernih predjela Starog kontinenta. U takvim je okolnostima u naše krajeve uglavnom pritjecao topao zrak s jugozapada i juga. Pritom je samo povremeno bilo hladnijih prodora sa sjevera i sjeverozapada. Jedan od njih dogodio se npr. u dane iza Nove godine (od 2. do 8.1.) pri čemu je, za sada, to bilo jedino razdoblje ove zime sa snijegom u većini kopnenih područja', rekli su nam u DHMZ-u.
Iako je teško prognozirati što će se događati u narednih nekoliko mjeseci napominju kako će nastavak veljače pa i ožujak biti, vrlo vjerojatno, u cjelini i dalje topliji nego što je uobičajeno u referentnom tridesetogodišnjem razdoblju 1981.-2010.
‘Što se tiče sljedećih mjeseci, prema prognostičkim izračunima, postoje naznake kako bi i oni mogli biti slični, odnosno kako će se nastaviti iznadprosječna toplina i u proljetnim mjesecima, ali uz ipak prilično veću nepouzdanost u prognozi nego za prva dva mjeseca’, kažu iz DHMZ-a.
Usporedba temperaturnih anomalija za siječanj 2015. i siječanj 2016.
Analiza temperaturnih anomalija za siječanj 2015. godine pokazuje da su u Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 0.9°C (Hvar) do 4.5°C (Varaždin).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za siječanj 2015. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (Zavižan te dio srednjeg i južnog Jadrana), toplo (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).
Srednja mjesečna temperatura zraka za siječanj 2016. u cijeloj Hrvatskoj bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) na što ukazuje pozitivan predznak temperaturnih anomalija. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1.1°C (Dubrovnik) do 3.3°C (Gospić).
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za siječanj 2016. godine opisane su dominantnom kategorijom toplo dok je šire područje Daruvara svrstano u kategoriju normalno.
Usporedba količina oborine za siječanj 2015. i siječanj 2016.
Analize količina oborine za siječanj 2015. Kao i za siječanj 2016. godine pokazuju da su količine oborine bile na većem broju analiziranih postaja iznad višegodišnjeg prosjeka.
Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za siječanj 2015. godine nalaze u rasponu od 55% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju (48.1 mm) do 206% tog prosjeka u Daruvaru (113.4 mm).
Analiza količina oborine za siječanj 2016. godine pokazuje da se količine oborine u usporedbi s višegodišnjim prosjekom nalaze u rasponu od 30% višegodišnjeg prosjeka u Komiži (31.9 mm) do 207% tog prosjeka u Malom Lošinju (180.6 mm).
Iz navedenih klimatoloških analiza proizlazi da je siječanj 2015. bio topliji od siječnja 2016. u kontinentalnom dijelu Hrvatske te na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana, dok su oborinske prilike bile vrlo slične.
Najniže izmjerene temperature zraka u siječnju
Godine s najčešće izmjerenim apsolutnim minimumima u siječnju su: 1985. (19 postaja), 1963. (12 postaja) i 2003. (10 postaja). Dana 12. 1. 1985. na 9 postaja je izmjerena najniža temperatura zraka do sada u siječnju, pri čemu je važno napomenuti da je većina postaja počela raditi sredinom 20. stoljeća, a na postajama s duljim nizom mjerenja, neke još u 19. stoljeću, ističe se 1942. godina i to 24. 1. 1942.
Najniža temperatura do sada izmjerena u siječnju je -34,6°C, u Gračacu 13. 1. 2003. godine, a to je ujedno i najniža izmjerena temperatura u Hrvatskoj do sada.
U siječnju 2015. na postaji Kopački rit izmjerena je najniža temperatura zraka do sada za tu postaju i to 1. 1. 2015. U siječnju 2016. niti za jednu postaju nije zabilježen novi apsolutni minimum.
U Tablici 1. su prikazane vrijednosti najniže do sada izmjerene temperature zraka u siječnju (apsolutni minimum u siječnju) na odabranim meteorološkim postajama DHMZ-a, te njihovi nadnevci.
