Doba kojeg mnogi željno iščekuju čitavu godinu, konačno je stiglo. Vrijeme kad se obitelj okuplja pred božićnom trpezom i vrijeme darivanja stotinama godina veseli i grije srca svih žitelja kugle zemaljske.
Pročitajte i ovo
'Većina tradicijskih božićnih običaja u Hrvatskoj seže u daleku povijest i povezana je s drevnim sustavima vjerovanja u prirodne sile i različita božanska bića. Svi ti stari božićni običaji polako se počinju mijenjati s promjenama u društvu i s pojavom industrijalizacije kada se čovjek sve više udaljava od prirode i ne ovisi toliko o njoj već se počinje priklanjati zabavnom načinu proslave Božića za razliku od starog, mistično-obrednog slavljenja toga blagdana', objasnila nam je dr. sc. Mirela Hrovatin, etnolog i kulturni antropolog koja se bavi zaštitom kulturne baštine, naročito nematerijalne kulturne baštine u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.
Iako ne postoji snimljeni trag, tradicijski običaji koji se vežu uz blagdan Božića prenose se godinama s koljena na koljeno. Iako su mnogi zaboravili kako su naši stari obilježavali rođenje Isusa Krista, za očuvanje tradicije brinu brojna kulturno-umjetnička društva.
Takva društva koja čuvaju kulturnu baštinu Hrvata odlučila su s nama podijeliti dio svojih tradicijskih običaja.
Badnjak na sjeveru Hrvatske
Kako je u davnim vremenima izgledao dan uoči Božića, opisao je Franjo Oreški, tajnik KUD-a 'Kaštel' iz međimurskog mjesta Pribislavec:
Na badnje jutro ukućani su rano ustajali, žene su radile u kuhinji, pospremale dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru. Muškarci su odrađivali radove po dvorištu, pospremali i hranili stoku koja je također trebala biti namirena. Pripremali su drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.
Dok je gazda još vani i završava posljednje poslove u dvorištu i oko hranjenja stoke djeca imaju zadatak da okite bor. U pravilu se to činilo voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama, orasima, obojenim češerima te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od koje su sami izradili. Ispod bora redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva.
Postavljanje stola
Majka bi nakon što je ispekla bidru (kolač) koja je neizostavni dio božićnog ugođaja, pripremala stvari za postavu i ukrašavanje stola. Na stol je stavljala žitarice: kukuruz, pšenicu,ječam i ostale sjemenke koje je postavljala u obliku križa.
'Dober večer dobri ljudi. Nejte biti na nas hudi. Mi smo čuli da ste klali, kaj nam malo mesa dali. Makar bilo i od repa, samo da je svinjskog teka. Makar bilo i od riti, sam kaj bi duže bili siti. - 'Hote naši dragi gosti,bode jesti za se dosti. Bomo skupa blagovali i jezužu zapevali.' Na sve četiri strane stola postavila je po jednu repu i preko svega toga slamu. Nakon toga stol sa postavljenim stvarima pokriva stolnjakom na kojeg onda ponovno postavlja slamu u obliku križa. Preko toga postavlja drugi stolnjak na koji kasnije stavlja novčanik te ponovno prekriva sve stolnjakom.
Na treći stolnjak stavlja se hladetina, kolači i vino. Navečer na badnjak, glava obitelji, otac, unosio je slamu te se obratio ukućanima bajanjem: Dober večer dobri ljudi. Dej vam Bog konjiče, voliće, praščiće, teliće, zlato, srebro, a zdušnoga veličeja i mira božjega največ!
Nakon toga majka bi upalila svijeću, dok bi otac posvetio kuću svetom vodom. Svi bi zajedno kleknuli i molili. Slamu bi rasprostrlo po podu simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami. Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme.
Pred ponoć se odlazilo na polnoćku na kojoj bi se dočekao Božić. Bila je to ujedno i prilika da se djevojke prikažu u najboljoj i najraskošnijoj odjeći koji posjeduju. Svečanim haljinama.
Po povratku sa polnoćke obilato se jelo jer su žene dan prije pripremile bogatu božićnu hranu. Našlo se tu voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, hladetinu, peciva i brojna druga jela. Kako se ušlo u Božić koji se provodio u miru i blagostanju, za očekivati je bilo i da će doći čestitari.
Bilo je poželjno da prvi posjetitelj koji će doći na Božić bude muškarac, što bi domu donijelo sreću, stoga su se često unaprijed gazde dogovarali o “slučajnom” posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću.
Božić u Slavoniji
Običaje koji se vežu uz obilježavanje Božića u slavonskim mjestima, predstavila je Ivana Cvitić iz Gradskog kulturno-umjetničkog društva 'Požega':
Na sam Badnjak muškarci vode brigu o blagu, a domaćica brine o kući i priprema kuću za Božić. Pred samu večer djeca načupaju slamu koju će nositi u kuću. Na stol se stavlja bijeli stolnjak te žito koje je posijano na blagdan Sv. Lucije, zavezano trobojnicom. Na stol se stavlja svijeća, a oko nje med, očišćeni bijeli luk i medena rakija i to se blaguje za Badnju večer.
Svi se okupe oko stola, zapali se svijeća i malo Trojstvo (tri male svijeće u jednom - crven, bijeli, plavi). Otac nosi slamu zavezanu u konjski kajas. Pod stol se stavi simpla s žitaricama (kukuruz, žito, ječam…).
Kad otac unosi slamu, pokuca na vrata i ukućani kažu: Slobodno! Potom otac otvara vrata uz riječi : Hvaljen Isus i Marija! Čestitam vam Božić, Isusovo porođenje! Nakon tog spušta slamu na pod i klekne. Obitelj koja se okupi uz stol potom upita: Živio, šta nam nosiš? Otac odgovara: Pšenična ploda, vinova roda, punu kuću zdravlja i veselja!
Zatim ga domaćica posipa žitom i ona nabraja: Toliko vam bilo u polju granica, pod kobilom ždrjebadi, pod kravom telića, pod krmačom praščića, pod kvočkom pilića, pipipipi……
Nakon toga domaćica uzima rukohvat slame i stavlja pod stolnjak u znak križa.
BOŽIĆ IZVAN HRVATSKE 'Super je novi život, ali ima jedan problem'
Badnja večera
Otac natoči sebi medenu rakiju i popije do dna, te poklopi čašu govoreći: Toliko dušmana imali koliko kapljica ostalo! Zatim se redom svim članovima obitelji natoči medena rakija i svi po redu nazdrave. Potom se jede med i bijeli luk, a kad se pojede luk, ugasi se Trojstvo. Tada se večera, kiti bor i odlazi na polnoćku.
Nakon polnoćke
Nakon polnoćke muškarci odlaze susjedima i rodbini čestitati Božić. Nakon tog se jede, obično hladetina, pečenka, kolači, a nekad davno, nakon polnoćke odlazilo se nahraniti životinje, da i one znaju da je Božić. Poslije večere se spavalo na slami u znak Isusovog rođenja. Božić je u Slavoniji dan za obitelj, stoga se ne odlazi nigdje. U čestitare se odlazilo tek na blagdan Svetog Stjepana.
Bili sa sjevera, juga, istoka ili zapada, proslavite Božić sa svojim najmilijima. Brige ostavite za neke druge dane, nigdje neće nestati - Sretan Božić!
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
