Kako povlačimo i koristimo novac iz EU fondova? "To ide po principu - daj svakome pomalo, da svi budu zadovoljni"

Prošlog tjedna nove izmjene u Vladi. Smjene u Ministarstvima regionalnog razvoja i EU fondova te graditeljstva i obnove. 

Generalni je zaključak da mi sredstava koristimo po principu 'daj svakome pomalo pa da svi budu zadovoljni', no stvarni efekti tih ulaganja nisu poznati.

Kada je smijenjena Nataša Tramišak, ona nije krila svoje razočaranje, no ovo nije prvi put da netko odlazi, ali odlazili su i zbog afera. Pamte se suze Gabrijele Žalac, ministrice koja je uhićena upravo zbog EU fondova.

I neki bivši ministri koji su privatni posao realizirali europskim novcem završili su kao optuženici. "Kušajte naša vina pa ćete zaključiti jesam li bio bolji političar ili vinar", pamti se izjava Ivana Tolušića iz travnja 2021. godine. 

Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova od 2013. do 3. studenoga ove godine povukla gotovo 9 milijardi eura, što je 78 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 67 milijardi kuna.

"Ako gledamo financijsku perspektivu 2014. - 2020. to je ono razdoblje koje ćemo zatvoriti do kraja 2023., mi smo je preugovorili. Dakle, mi smo ugovorili više nego što imamo i to je logično, to se tako radi i kod nas i svugdje drugdje u EU-u. Što se tiče iskorištenosti, dakle onoga što smo isplatili korisnicima – tu smo na 80-85 posto", poručuje Ariana Vela, stručnjakinja za EU fondove. 

Izvještaj o potrošenim sredstvima

Kako doista stoje stvari s pojedinim programima i projektima, zorno pokazuje izvještaj o potrošenim sredstvima priložen uz rebalans. Iz njega je vidljivo kašnjenje u provedbi projekata koji su trebali biti provedeni u okviru prošle financijske perspektive. Od odobrenog novca Hrvatska nije iskoristila čak 46 posto, za što ima rok do kraja godine!

"Moja je ocjena da smo mi mogli bolje operativno programirati kada je u pitanju višegodišnji financijski okvir i kada je u pitanju nacionalni plan oporavka i otpornosti. Jer tu stalno imao tu neku svađu između javnog i privatnog sektora gdje se stalno govori o tome kako javni sektor dobiva previše, a slabo koristi a da privatni dobiva manje a da je puno efikasniji u korištenju sredstava", poručuje Vela. 

Jedan od primjera slabog korištenja su Hrvatske željeznice, koje za modernizaciju željeznica na raspolaganju imaju čak 20 milijardi kuna. Željeznički infrastrukturni projekt Dugo Selo – Križevci koji bi trebao stajati milijardu i pol kuna, od čega se 85 posto sredstava financira iz EU fondova, počeo je u ljeto 2016. godine i trebao je biti dovršen 2020. godine.

Kada taj rok nije mogao ispuniti, konzorcij je od HŽ Infrastrukture zatražio produžetak za 700 dana i oko 60 milijuna kuna naknade zbog prolongiranja roka.

"Upravo zato što dakle provedba tih velikih infrastrukturnih projekata koje provodi država uglavnom, javna poduzeća, to ide dosta sporo, to zapinje na javnim nabavama, to u zadnje vrijeme zapinje na izvođačima radova, dakle veliki su problemi", kaže novinarka Irena Frlan. 

Ono što većina ističe kao problem jest postupak javnih nabava i s njima povezane nepravilnosti te pripadajuće financijske korekcije.
Kod nas je uvijek problem tih javnih nabava za koje se sumnja da se preko njih nekome pogoduje, čak i onda kad se neke stvari ne dokažu, uvijek postoje stvari i sumnja da je netko nekome išao na ruku kako bi dobio posao.

Projekt Slavonija

Jedan od projekata koji se također financira iz EU fondova, a na čijem čelu je sam predsjednik Vlade je razvojni sporazum Slavonije, Baranje i Srijema. Mnogi se pitaju postoji li on zaista?

"Ako je odgovor na pitanje postoji li projekt Slavonija potvrdan, da projekt Slavonija doista postoji, onda je još nepovoljnije za vladu da se moramo pitati kakvi su onda njegovi stvarni učinci. Kad su bili rezultati popisa stanovništva vidjeli smo da je na području tih 5 slavonskih županija kojima se kako vlada tvrdi provodi projekt Slavonija, iselilo 130.000 stanovnika", kaže Frlan. 

"Osim ulaganja u bilo kakvu javnu infrastrukturu, treba stvoriti preduvjete da tamo ljudi žele živjeti. A oni će tamo živjeti ako mogu imati radno mjesto, ako mogu imati plaću koja ima osigurava pristojnu egzistenciju i onda će im biti dobro da imaju tu neku infrastrukturu da dijete može ići u školu, vrtić, da ide na bazen ili da može otići na neku predstavu u kulturni centar i tako dalje", poručuje Ariana Vela. 

Ne(obnova) Banovine

Druga promjena u Vladi je novi ministar za, kako sam premijer kaže, nestvarno sporu obnovu, Branko Bačić. Treći je to postpotresni ministar graditeljstva, nakon uhićenog Darka Horvata, koji dvije godine nije napravio baš ništa, i sad smijenjenog Ivana Paladine. Ljudi na Banovini već su izgubili svaku nadu, i svejedno im je, kažu, tko je ministar. Jedino što žele, ako EU već daje novac, da se on utroši na obnovu!

"Znate što, i razočarani, i sad već postaju ravnodušni. Je l' vidite dvije godine da se ništa ne događa", kaže Branka Mitić Mikšić, dogradonačelnica Gline. 

U dvije godine na Banovini je potrošeno 230 milijuna eura. A čini se kao da se ništa nije pomaklo s mjesta.

"Ja ne znam gdje je potrošen novac, iskreno da vam kažem, ne znam", kaže dogradonačelnica Gline. 

Jedan od prvih poteza koji je novi ministar najavio jest poticanje samoobnove. Ako se na to netko odluči, država će mu istog trenutka na njegov račun u poslovnoj banci proslijediti cijeli iznos njegove štete i potrebnog novca za obnovu ili izgradnju nove kuće. Poučeni dosadašnjim iskustvom, hoće li se ljudi doista odlučiti na to?

"Mladi bračni par s dvoje male djece. Prije godinu dana 150 tisuća kuna su uložili u popravak kuće, jer jednostavno nemaju gdje biti, imaju dvoje djece. I prije godinu dana su poslali zahtjev, do dan danas nisu dobili taj novac", kaže Mitić Mikšić. 

Idući je izgradnja montažnih drvenih kuća za 2200 obitelji koje žive u kontejnerima. Iako se to predlagalo na samom početku obnove, država tada za gradnju takvih kuća nije imala sluha.

"Drvena kuća od 35 kvadrata s kompletno opremljenim namještajem i peći je koštala oko 85 tisuća kuna. Znači mi da smo odmah prihvatili taj model tih drvenih kuća, mi bi sigurno te starije ljude zbrinuli za trajno. Jer puno njih neće dočekati obnovu", smatra dogradonačelnica Gline. 

Zašto stoji obnova?

Glavni razlog sporosti obnove dogradonačelnica Gline vidi u tromosti sustava i svim tim silnim elaboratima zbog kojih još dobar dio kuća u glinskom kraju nije ni porušen.

"Izbacimo sve te nepotrebne elaborate gdje smo potrošili silne milijune eura. Jednostavno, ako je kuća srušena – uzmi radni stroj, uzmi kamion i tu ruševinu ukloni. Ne treba ti nikakav elaborat za rušenje", napominje dogradonačelnica. 

Ali i ozbiljnom nedostatku radne snage.

"Mi nemamo ni radnike, ja sam rekla neki dan – trebamo pozvati Kineze, pa brate, nek' naprave tu obnovu. Novca imamo, oni će to izgraditi. Napravili su most, izgradit će i Baniju", uvjerena je. 

Jer Pelješki most najveći je hrvatski infrastrukturni projekt većinski financiran iz EU-ovih fondova, no na razvoju tog projekta, nisu se izmjenjivali samo ministri, već i vlade.

Novac pristiže i iz Europske unije jer mi već deset godina koristimo izdašne europske strukturne fondove da bismo transformirali državu, odnosno izgradili sigurnije ceste, brže vlakove, modernije škole, učinkovitije pravosuđe. No koristimo li ga na pravi način?

"Bez obzira na tu golemu količinu novaca koji je došao u Hrvatsku, mi još nismo osjetili pravu vrstu transformacije koju smo trebali osjetiti", kaže Frlan. 

"Neki generalni zaključak je da mi sredstava koristimo po principu - aj daj svakome po malo pa da svi budu zadovoljni, a zapravo stvarni efekti tih ulaganja nisu poznati", smatra Vela. 

"Nije dovoljno odgovoriti na pitanje je li, jesmo li sve potrošili, nego u što smo potrošili i jesmo li zbog toga pretvorili zemlju u mjesto u kojem ljudi bolje žive, kvalitetnije žive i žele ostat živjeti", ističe Frlan. 

Pročitajte i ovo NOVAC ZA NERAZVIJENE DIJELOVE HRVATSKE Hrvatskoj je odobren najveći razvojni Program iz EU fondova: "Iznos od 5,2 milijarde eura omogućit će podizanje standarda i otvoriti niz prilika"

Više od pet milijardi eura sredstava EU fondova nenamjenski je potrošeno u 2021. godini na razini Europske unije. Takvih slučajeva ima i kod nas.

"Postoji i ono čemu nažalost svjedočimo u posljednje vrijeme a koje se odnosi na kaznena zaštitu, odnosno na sprečavanje počinjena kaznenih djela i kada su fondovi u pitanju. Imamo mi nacionalna tijela, ali u posljednje vrijeme tu pozornicu preuzima europsko tijelo, tj. ured EU tužitelja", napominje Vela. 

Ured europskog tužitelja ne želi izlaziti s konkretnim podacima koliko je prijava dobio iz Hrvatske. No mi smo jedina država Europske unije čiju je ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Ured europskog javnog tužitelja optužio za trgovanje utjecajem i za zloporabu položaja i ovlasti.

"I onda imate situaciju da imate ljude koji su na čelnim pozicijama i koji vas u tim sustavima kontroliraju i penaliziraju, budu optuženi za ozbiljna kaznena djela", kaže Vela. 

Pročitajte i ovo korupcija u Novoj Gradiški Dvije osobe osuđene za muljažu s EU fondovima, ne idu u zatvor, ali moraju platiti po 100 i 200 tisuća kuna

Vraćanje neiskorištenog novca iz Fonda solidarnosti EU dosad je bilo rijetkost jer je korištenje bilo gotovo 100 posto. Mi ćemo, ako ga ne iskoristimo do 17. lipnja, ostati bez većine od dobivenih pet milijardi eura dobivenih za obnovu nakon potresa u Zagrebu i na Banovini.

No možda će novi ministar s više stranačkog entuzijazma prionuti obnovi. Ako ni zbog čeg drugog, onda zbog toga što je sljedeća godina trostruko izborna. Hrvatsku očekuju parlamentarni i predsjednički izbori, kao i oni za Europski parlament.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr