Veliko istraživanje

Liječnici otkrili koje su bolnice u Hrvatskoj najbolje: Jedna je po uvjetima rada i kvaliteti iznad svih

Piše B. F. M. , 05. svibnja 2025. @ 15:43 komentari

KCB Split, ilustracija Foto: Josko Ponos/Cropix

Hrvatska liječnička komora objavila je veliko istraživanje o stavovima liječnika.

Hrvatska liječnička komora (HLK) objavila je danas rezultate drugog vala longitudinalnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2024, provedenog krajem 2024. godine, a koji se odnose na bolničke liječnike.

Kroz više od 100 pitanja raspoređenih u pet modula, bolnički liječnici ocjenjivali su uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice. Bolnice su rangirane na temelju dva kompozitna indeksa – kvalitete upravljanja i uvjeta rada – koji su izračunati iz odgovora liječnika. Što je niža vrijednost indeksa, to bolnica ima bolju poziciju na rang-listi.

Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica.

Naime, prvih deset mjesta oba indeksa zauzimaju upravo specijalne i opće bolnice. Jedina velika bolnica koja se plasirala među prvih deset je KB Dubrava (9. mjesto prema indeksu radnih uvjeta). Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek (12. mjesto), a po radnim uvjetima KBC Rijeka (14. mjesto).

Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru je, prema stavovima bolničkih liječnika, bolnica s najkvalitetnijim upravljanjem i najboljim uvjetima rada u Hrvatskoj.

"Zadovoljni smo visokim odazivom liječnika što pokazuje i povjerenje u HLK kao instituciju. Liječnici su, kao nositelji zdravstvene skrbi, ključna interna skupina za ocjenjivanje kvalitete bolničkih ustanova. HLK planira nastaviti provoditi ovo longitudinalno istraživanje svake dvije godine", rekao je dr. Ivan Raguž, voditelj projekta i član Izvršnog odbora HLK-a.

Zabrinjavajući podaci

Studija također donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 posto) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 posto). Tek svaki treći liječnik (36 posto) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom.

Samo 31 posto liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46 posto) komunikacijom izravno nadređenog. U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i gora. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije.

Stagnacija kvalitete upravljanja i radnih uvjeta

Kvaliteta upravljanja i uvjeti rada u bolnicama stagniraju u odnosu na prvi val istraživanja iz 2022. godine, zbog čega i HLK-a poručuju da ne mogu biti zadovoljni sustavom u kojem svaki treći liječnik ocjenjuje da na poslu vlada loša atmosfera (36 posto).

"Bolnički sustav čiji liječnici kvalitetu upravljanja u organizacijskoj jedinici prosječno ocjenjuju sa školskom ocjenom dovoljan (4,7 na ljestvici od 0 do 10) trebao bi biti svjestan nužnosti ključnih promjena. Rezultati i prvog i drugog vala jasno ukazuju na potrebu za značajnim poboljšanjem upravljanja i radnih uvjeta u bolnicama. Bez podizanja kvalitete upravljanja i stvaranja poticajnije radne atmosfere, riskiramo odlazak liječnika iz hrvatskih bolnica. HLK će nastaviti pratiti stanje u sustavu kroz podatke koji dolaze upravo od onih koji u njemu svakodnevno rade“, istaknuo je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.

Preporuke HLK-a

HLK predlaže da zdravstvena administracija razmotri poboljšanje radnih uvjeta u bolnicama kroz smanjenje radnog opterećenja i pokrivanja više radilišta. Uz ulaganje u radne prostore i opremu, u bolnicama je potrebno značajno poboljšati upravljanje i organizacijsku kulturu te povećati transparentnost imenovanja.

Uvođenje mjera za prevenciju burnouta i podrške mentalnom zdravlju liječnika, kao I povećanje zaštite od nasilja, mobinga i seksualnog uznemiravanja te sustavno provođenje sistematskih pregleda, neki su od koraka u pravom smjeru. Liječnička komora smatra da veća fleksibilnost rada za poboljšanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, bolje nagrađivanje liječnika i nove mogućnosti profesionalnog razvoja mjere koje bi pripomogle zadržavanju bolničkih liječnika u javnom zdravstvu.

U drugom valu anketnog istraživanja sudjelovalo je 29 posto svih liječnika koji prakticiraju medicinu u Hrvatskoj, a autori istraživanja su prof. dr. sc. Ivan Čipin i izv. prof. dr. sc. Šime Smolić.