Kad podvuče crtu i zbroji troškove, Irena Škarpa o štednji baš i ne može razmišljati. 'Budući da sam doslovce jučer ostala bez posla, praktički mi ne ostaje ništa', kaže Irena. Do sada je štedjela, svaki mjesec odvajala od plaće. Imala je i plan štednje. No jedini plan koji sada ima je mijenjanje životnih navika.
'Postajem još jedna statistička brojka nezaposlenih, više nemam mogućnosti štednje, sav prihod, sve naknade, ide na puko preživljavanje', rekla je Irena. Hrvati su u začaranom krugu prezaduženosti. A izlazak iz kruga stručnjaci vide u planiranju rashoda, štednji, racionalnom trošenju.
>> Želite uštedjeti u vrijeme krize? Doznajte kako...
'Manje koristiti mobitele, manje pušiti, izgraditi vjerovanje da treba plaćati gotovinom. Ako plaćamo karticom, imamo osjećaj da netko drugi snosi troškove, ne mi', rekao je Predrag Bejaković, sa Instituta za javne financije. Posljednje istraživanje Gfk pokazalo je: troši se manje. Obitelji su racionalnije, ali i prostor za štednju sve je tanji.
'Ono što se štedi ide za neke crne fondove, znači za neke teške, nepredviđene situacije u životu, a sve manje za neke planirane investicije', rekao je Igor Matutinović, direktor Gfk Hrvatska. Ipak, ostavite li se kutije cigareta na dan, za godinu i četiri mjeseca uštedjet ćete 10.000 kuna. Hrvatskoj nedostaje kampanja financijske pismenosti, slažu se stručnjaci.
'Spoznaja da je važno štedjeti, osigurati se od rizika, financijski planirati, to je poanta financijske pismenosti', rekla je Maja Vehovec sa Ekonomskog instituta. 'Ako popravimo kvalitetu donošenja financijskih odluka, možemo učiniti značajan pomak u kvaliteti života', rekao je Gordan Kožulj. Prvi korak je napraviti inventuru obiteljskih financija i pronaći mjesto odakle novac nepotrebno curi. I onda ga zatvoriti.
