Ivo Josipović je u razgovoru za taj tjednik rekao kako je riječ o vrlo ozbiljnim problemima, ali da su Hrvatska i Srbija, s onim što su do sada učinile u međusobnim odnosima, stvorile dobru podlogu da se o tim problemima vrlo otvoreno razgovara i da se, jedan po jedan, počnu rješavati.
Upitan ima li na obje strane dovoljno političke volje da se zatvore pitanja poput ratne odštete, uzajamnih tužbi za genocid i suđenja za ratne zločine pred matičnim sudovima, predsjednik je kazao kako su to, zajedno s rješavanjem sudbine nestalih osoba, najvažnija pitanja.
Glede pitanja nestalih koje je, po riječima Josipovića, prvo i najvažnije, ipak se polako utvrđuje broj osoba čija se sudbina ne zna, a još uvijek postoji više od 1.800 ljudi, i Hrvata i Srba, za koje se ne zna gdje su i što se s njima dogodilo i vrlo su male nade da je netko od tih ljudi živ.
'Pitanje tužbi za genocid se, po mojemu sudu, precjenjuje kad je riječ o politici. Javnost je u obje zemlje vrlo osjetljiva na to pitanje, pa time i politika. Uz to su i dosezi tih tužbi možda precijenjeni, u odnosu na ono za što se smatra da se njima može postići. Vi ste spomenuli ratnu odštetu, mnogi pogrešno misle da će se ona riješiti tužbom za genocid', ustvrdio je Josipović.
Ratna se odšteta, kako je objasnio, ne može riješiti tužbama za genocid. To je, dodao je, pravno, pa i politički neutemeljeno.
'Tužbe su, barem kad je riječ o Hrvatskoj, u nadležnosti vlade. Moja je teza uvijek bila da se problemi mogu bolje i kvalitetnije riješiti bez sudske intervencije. Naravno, za to treba stvarati političke uvjete. Naši se odnosi razvijaju, mnoga su pitanja još otvorena, ali ono što je važno jest da se sve to ipak događa u znatno povoljnijoj političkoj klimi nego što je bilo ranije", dodao je hrvatski predsjednik.
Na pitanje hoće li Hrvatska, zbog otvorenog graničnog pitanja na Dunavu, kočiti Srbiju na putu prema EU, Josipović je odgovorio: 'Neće!', te podsjetio kako je Sabor donio i posebnu deklaraciju u kojoj stoji da Hrvatska kao skora članica EU neće zloupotrebljavati taj status da bi riješila bilateralne probleme i sporove sa susjednim zemljama.
'Ali kad je riječ o toj granici na Dunavu, pa i granici koju imamo s BiH i Crnom Gorom, ja sam pristaša toga da se pregovara, pregovori su uvijek najbolji način. Upravo je granica na Dunavu tipičan primjer toga. Kod nas to pitanje nema nikakve velike dnevno-političke konotacije, ne izaziva neke probleme, o tome naprosto razgovaramo. No, ako svatko ostane ukopan u svoju poziciju, teško ćemo se dogovoriti', ustvrdio je.
Na primjedbu novinara da mu je u djelu javnosti prigovarano kako čestim susretima sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem Hrvatsku vraća na Balkan umjesto u Europu, Josipović je kazao kako mu ni malo ne smeta ocjena da se prečesto sastaje sa Tadićem.
Dodao je da se više puta sastajao sa slovenskim predsjednikom Danilom Tuerkom, čak i sa članovima predsjedništva Bosne i Hercegovine.
'Postoji dio političke scene, i u Hrvatskoj i u Srbiji, koji bi među našim zemljama podizao 'kineski zid', ali birači takvu politiku očito nisu izabrali i ona nema posebnu političku težinu. Bez obzira na to što je u Hrvatskoj malo bučna', ustvrdio je Josipović.
Podsjetio je kako je načelo partnerskih odnosa, koje Hrvatska ima i sa Srbijom i sa BiH i s Crnom Gorom, pa i sa širim susjedstvom, bilo jedan od važnih čimbenika da Hrvatska u pregovorima sa Europskom unijom dobije pozitivnu ocjenu.
Komentirajući tvrdnju novinara kako mu neki u Hrvatskoj prigovaraju da je 'srbofil' i 'jugonostalgičar' te da negativno i uvrjedljivo govore o njegovim stajalištima prema partizanskom pokretu i bivšoj Jugoslaviji, Josipović je kazao kako je, nakon svih povijesnih događaja, blago rečeno, smiješno govoriti o jugonostalgiji.
Dodao je kako osobno ne zna nikoga tko bi obnovio Jugoslaviju, ali da zna vrlo mnogo ljudi koji hoće prijateljske i dobrosusjedske odnose. (Hina)
