Za sanaciju opasnih mjesta na jadranskoj magistrali radi smanjenja broja prometnih nesreća potrebno je izdvojiti više od 300 milijuna kuna, objavio je HAK.


Zbog mnogobrojnih opasnih objekata uz cestu kao što su provalije i litice, opasne izbočene stijene, nezaštićeni stupovi uz cestu te velikog broja nepreglednih i nekvalitetno projektiranih raskrižja, razina rizika od nastanka prometnih nesreća s poginulim ili teško ozlijeđenim osobama izrazito je visoka na većini dionica promatrane državne ceste, podaci su istraživanja kojeg je proveo Hrvatski autoklub.

Vezani članci Snijeg u Orahovici - 2 Orahovica se probudila pod snijegom, pada i u Lici. HAK upozorava - ne krećite na put bez zimske opreme HGSS Gospić u akciji spašavanja - 3 Dvoje planinara na cesti prema Zavižanu zahvatila mećava, spašavao ih HGSS

Cesta je ocijenjena kao izrazito opasna za motocikliste, pješake, vozače i putnike u vozilu. ''Crne točke'' odnosno cestovni segmenti izrazito visoke razine rizika za nastanak prometne nesreće su za vozače i putnike u vozilu identificirani na gotovo 1/4 ukupne duljine Jadranske Magistrale.

VIDEO KARTA Koristite alternativne rute da izbjegnete prometne gužve

Situacija za motocikliste i pješake još je gora: Više od 4/5 dionica državne ceste D8 nalazi se ispod prihvatljive razine rizika za motocikliste, dok je za pješake velika opasnost od teškog i smrtnog stradavanja utvrđena na čak oko 9/10 ukupne duljine promatrane ceste!

Trošak sanacije više od 300.000 kuna

Ovakvi poražavajući rezultati nedvosmisleno ukazuju na nužnost hitnog investiranja u provođenje odgovarajućih mjera sanacije utvrđenih u investicijskom planom za povećanje razine sigurnosti cestovne infrastrukture (SRIP planu).

Procijenjeni troškovi sanacije svih opasnih mjesta na Jadranskoj Magistrali iznose 311.222.011,00 kn. Ukoliko se provedu definirane protumjere nadogradnje i rekonstrukcije promatrane cestovne mreže, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno 2082 prometne nesreće sa smrtnim i teškim ozljedama.

Zabrinjavajući rezultati EuroRAP istraživanja razine rizika: Više od 2/3 dionica na Jadranskoj Magistrali (državnoj cesti D8) ne zadovoljava minimalni međunarodno prihvaćeni RPS sigurnosni standard od 3 zvjezdice!

Jadranska magistrala

Inspekcija i kodiranje promatrane cestovne mreže te analiza i utvrđivanje razina rizika provedena je od strane Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, akreditiranog pružatelja usluge prema EuroRAP/iRAP metodologiji.

Na temelju specijalnog softwera za analizu podataka ViDA™- zahvaljujući dostupnosti projekta organizacijama za upravljanje i održavanje cesta – bilo je moguće identificirati opasne, odnosno, visoko rizične segmente državne ceste D8. Na temelju dobivenih rezultata, očito je da je pregledana cesta vrlo nesigurna.

Rezultati utvrđivanja sigurnosti cestovne infrastrukture na temelju postupka ocjenjivanja zvjezdicama (Star Rating) prikazani su za različite klase cestovnih korisnika (na ljestvici od 1 do 5) – vozač i putnici u vozilu, motociklisti, pješaci i biciklisti. Ukoliko se promatra sigurnost cestovne infrastrukture s aspekta vozača i putnika u vozilu, tada je vidljivo da niti jedan segment pregledane državne ceste D8 nije ocijenjen s najvišom ocjenom (5 zvjezdica), dok je svega 2% pregledane ceste ocijenjeno s 4 zvjezdice.

Najlošije ocijenjena cesta D8

S druge strane, gotovo 1/4 državne ceste D8 ocijenjena je najlošijom RPS ocjenom (visoka razina rizika - 1 zvjezdica), dok je skoro polovica od svih ispitanih cestovnih segmenata na državnoj cesti D8 svrstana u kategoriju srednje visokog rizika. Utvrđene razine rizika za motocikliste još su lošije zbog činjenice da je gotovo 1/3 državne ceste D8 svrstana u kategoriju najviše razine rizika od nastanka prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim tjelesnim ozljedama (1 zvjezdica). Kartografski prikaz utvrđenih RPS ocjena na dionicama državne ceste D8 prikazan je na slici 1.

Dobivena karta rizika

Zabilježeni opasni objekti s lijeve strane ceste (strana vozača) prvenstveno uključuju stabla promjera većeg od 10 cm (24% promatrane trase), nezaštićene metalne i drvene rasvjetne stupove i stupove vertikalne prometne signalizacije promjera većeg od 10 cm (13% promatrane trase), provalije uz cestu (7%), izbočene stijene uz cestu (27%) i nezaštićene početne i završne elemente zaštitnih odbojnih ograda (7% promatrane trase).

Lijeva strana državne ceste D8 adekvatno je zaštićena s postojećim metalnim zaštitnim odbojnim ogradama i betonskim zaštitnim odbojnim ogradama tipa New Jersey na oko 9% pregledane trase ceste. Preostali atributi iz atributne skupine ''Opasni objekt s lijeve strane ceste'' zabilježeni su na 13% trase ceste.

S desne strane ceste (strana suvozača), zabilježeni opasni objekti uključuju: stabla promjera većeg od 10 cm (35% promatrane trase), nezaštićene metalne i drvene rasvjetne stupove i stupove vertikalne prometne signalizacije promjera većeg od 10 cm (11% promatrane trase), nezaštićene početne i završne elemente zaštitnih odbojnih ograda (8% promatrane trase), nezaštićene stijene uz cestu (10% promatrane trase), nezaštićene litice i provalije uz cestu (18% promatrane ceste).

Desna strana državne ceste D8 adekvatno je zaštićena s postojećim metalnim zaštitnim odbojnim ogradama i betonskim zaštitnim odbojnim ogradama tipa New Jersey na oko 10% pregledane trase. Preostali atributi iz atributne skupine ''Opasni objekt s desne strane ceste'' zabilježeni su na svega 8% trase ceste. Statistička analiza kodiranih cestovnih segmenata pokazuje da su na velikom dijelu trase državne ceste D8, zbog nepovoljnih karakteristika terena, troškovi eventualnih većih rekonstrukcija i nadogradnje postojeće prometne infrastrukture visoki (na oko 75% promatrane trase).

S druge strane, troškovi provođenja većih rekonstrukcija i nadogradnje ceste procijenjeni su kao srednji ili niski na relativno malom dijelu (oko 25%) trase ceste.

Primjeri karakterističnih opasnih mjesta na državnoj cesti D8 prikazani su na slikama u fotogaleriji.

 

 

Prometne nesreće u cestovnom prometu postale su globalna epidemija koja je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smještena na istu razinu opasnosti kao i epidemije side HIV/AIDS i malarije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u cestovnim prometnim nesrećama svake godine pogine oko 1,24 milijuna ljudi. Na području Europske unije, 2014. poginulo je gotovo 26.000 osoba dok ih deset puta više zadobilo teške tjelesne ozlijede. U EU na 100.000 stanovnika prosječno pogiba 5.1 osoba. Republika Hrvatska u ovom crnom statističkom okviru sa 7.3 poginule osobe je na 23 mjestu.

U Europi djeluje neprofitna nevladina organizacija (EuroRap) čiji je glavni zadatak procjena sigurnosti cestovne infrastrukture pojedinih segmenata promatrane ceste. Razina sigurnosti ispitanih cesta određuje se pomoću sigurnosnih zvjezdica pri čemu jedna zvjezdica označava visokorizičnu cestu za korisnike, dok pet zvjezdica određuje niskorizični utjecaj cestovne infrastrukture na cestovne korisnike.

Početkom 2005. godine Hrvatski autoklub postao je punopravni član EuroRAP udruge, u to vrijeme, kao jedini nacionalni autoklub države koja nije članica EU. EuroRAP podržavaju i vodeći proizvođači automobila te on predstavlja sestrinski program EuroNCAP-u (European New Car Assesment Programme / Europski program procjene novih automobila) u okviru kojeg se provode testovi sudara novih vozila na osnovu kojih im se dodjeljuju zvjezdice za sigurnost.

EuroRAP dodjeljuje zvjezdice cestama za sigurnost i izrađuje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama kao i onih koje uzrokuju po život opasne ozljede. EuroRAP obavlja i specijalne inspekcije tehničkih značajki cesta te ističe poboljšanja koja se mogu provesti na njima kako bi se smanjila vjerojatnost nastanka prometnih nesreća, odnosno, smanjila razina stradanja ako ipak dođe do istih.

Fakultet prometnih znanosti kao tehnički partner EuroRAP-a i HAK-a nositelj je licence za provođenje inspekcija prema EuroRAP protokolima. EuroRAP istraživanja prepoznata su i kroz Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH gdje se za naredni period programa (2011-2020) predlaže provođenje dodatnih aktivnosti i sveobuhvatnih istraživanja u sklopu projekta EuroRAP. Za financiranje programa EuroRAP iz Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama izdvojena su sredstva dovoljna za provođenje RPS (Road Protection Score) inspekcija na državnoj cesti D8 za čije je provođenje zadužen Hrvatski autoklub (HAK).

Na temelju EuroRAP/iRAP RPS (engl. Road Protection Score) metodologije utvrđene su razine rizika na dionicama državne ceste D8, ukupne duljine 643 km. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook