Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iako se većina stručnjaka slaže da gluten nije opasan za ljude koji nemaju zdravstvene poremećaje povezane s njim, sve je više onih koji prihvaćaju način prehrane bez glutena. Dobar dio zato jer vjeruju da će tako izgubiti željene kilograme, a savjet liječnika ili nutricionista najčešće ne traže.


Dnevnik.hr je istražio može li bezglutenska prehrana biti dobra za svakoga ili je riječ o pomodarstvu, trendu koji su pokrenule poznate osobe poput Novaka Đokovića, Victorie Backham ili Gwyneth Paltrow. Odgovore na ključna pitanja dala nam je nutricionistica Sanja Ćosić.

Zašto je unatrag nekoliko godina gluten odjednom postao nepoželjan u prehrani, da ne kažemo 'opasan'? I to ne samo kod osoba koje boluju od celijakije, dijagnoze kod koje je to dokazano.

Zbog učestalog, gotovo svakodnevnog konzumiranja žitarica bogatih glutenom, kao i proizvoda koji u svom sastavu sadrže gluten, sve je češća pojava preosjetljivosti organizma na gluten. Stoga, za neke osobe gluten je toksičan te može izazvati tri različita poremećaja: kroničnu autoimunu bolest – celijakiju, alergiju na pšenicu i osjetljivost na gluten. Razlozi koji tome idu u prilog nalaze se i u promijenjenim prehrambenim navikama ljudi, načinu uzgoja žitarica (pšenica i do 40% bogatija glutenom), proizvodnji i obradi hrane. Zbog brzog načina života današnjeg modernog društva, često se poseže za brzom hranom, polugotovim jelima, procesuiranim složenim proizvodima koji često sadrže gluten a pretjeranom upotrebom takvih proizvoda organizam se opterećuje glutenom.

10 znakova da odmah trebate prestati jesti gluten

Vezani članci Slika nije dostupna JOŠ JEDNOJ ZABLUDA Kako je gluten postao neprijatelj broj 1? Slika nije dostupna Nakon kolesterola i crvenog mesa, ovo je neprijatelj broj 1

Što točno podrazumijeva bezglutenska dijeta?

Bezglutenska prehrana je prvenstveno zdravstvena terapija koju koriste osobe s celijakijom te osobe s drugim oblicima preosjetljivosti na gluten. Ona podrazumijeva eliminaciju glutena iz prehrane što znači isključivanje sve hrane koja sadrži gluten, prvenstveno žitarice u kojima se nalazi (pšenica, raž, ječam i zob), ali i hrane koja može sadržavati gluten ili hrane kontaminirane glutenom.

Je li bezglutenska prehrana u potpunosti zdrava i preporučljiva svima ili ipak postoje osobe/okolnosti u kojima ona može biti štetna?

Gluten kao protein nije esencijalan da bi ga nužno morali unositi prehranom dok su aminokiseline koje ga sačinjavaju zamjenjive drugim prehrambenim izvorima. Zato, samim izbacivanjem glutena iz prehrane nećemo si šteti zdravlju, ali pravilna bezglutenska prehrana podrazumijeva da se izbacivanjem glutenskih namirnica u prehranu uvedu adekvatne zamjene namirnicama koje ne sadrže gluten. Neadekvatnim izbacivanjem velikih skupina namirnica iz prehrane može doći do nutritivnih i energetskih gubitaka, a time si možemo naškoditi zdravlju.

Koji su rizici bezglutenske prehrane?

Najčešći rizik je neotkriveni zdravstveni problem s unosom glutena koji se prelaskom na bezglutensku prikriva. To je najveći rizik kod najtežeg oblika nepodnošljivosti glutena – celijakije. Bitno je znati da se kod sumnje na celijakiju ne prelazi na bezglutensku prehranu prije završetka dijagnostičkog postupka jer po inicijalno negativnom rezultatu započetih pretraga koji može biti 'lažno' negativan, neopravdano se prekida daljnja dijagnostika i tako često odgađa postavljanje dijagnoze čime se bolesnika izlaže riziku razvoja raznih komplikacija neliječene bolesti pa tako i do brojnih tegoba ove bolesti i do refraktorne celijakije.
Također, rizik je i neadekvatno provođenje bezglutenske prehrane odnosno neadekvatan unos makro i mikronutrijenata. Najčešće osobe izbace veliki broj namirnica s glutenom, ali u prehranu ne uvedu namirnice bez glutena iz iste skupine namirnica što vodi do nutritivno disbalansa.

Koliko je točno da prehrana bez glutena sadrži skrivene kalorije koje mogu biti uzrok debljanja, odnosno da izaziva potrebu za šećerom?

Danas je prisutan trend prelaska na bezglutensku prehranu zbog mršavljenja – pravilna prehrana i tjelovježba jedini je način uspostave odgovarajuće tjelesne težine jer nepravilnom bezglutenskom prehranom može se i udebljati. Naime, iako su neke namirnice bez glutena, njihova kalorijska vrijednost ostaje ista kao i kod iste takve namirnice s glutenom. Provoditi bezglutensku prehranu na način da se učestalo konzumiraju procesuirani proizvodi bez glutena nije pravilno isto kao i u glutenskoj prehrani. Takvi industrijski proizvedeni proizvodi također su bogati aditivima da im produlje rok trajnosti ili poboljšaju okus.

Što je, prema vašem mišljenju, najvažnije za ljude koji se odlučuju na prehranu bez glutena? Što biste im savjetovali - na što najviše obratiti pozornost?

Pravilno provođenje bezglutenske prehrane zahtjeva znanja o prehrani, odnosno gdje se sve gluten može nalaziti stoga je ponajprije potrebno upoznati koje su to namirnice s glutenom, a koje su bez glutena. Zatim, upoznati se s pravilnim načinom prehrane koji vrijedi za provođenje bilo kojeg oblika prehrane a to je – umjerenost, uravnoteženost i raznolikost. Stoga, imati barem 5 obroka dnevno koji su nutritivno izbalansirani namirnicama iz svih skupina namirnica. Nadalje, pripremati obroke od svježih namirnica bez glutena i što manje konzumirati složene industrijske proizvode koji su nerijetko bogati energijom i aditivima. Kod bezglutenske prehrane bitna je i organiziranost, što znači pripremiti hranu kod kuće i nositi ju sa sobom kada boravimo izvan kuće.

Bi li svatko prije nego počne s bezglutenskom dijetom trebao napraviti testove osjetljivosti i sl. ili to ipak nije nužno?

Gluten se ubraja među najčešće alergene zajedno s kravljim mlijekom, jajima, sojom, kikirikijem, orašastim voćem, ribom i morskim plodovima. Iz tog razloga, ako osobe vide poveznicu zdravstvenih tegoba s unosom glutena, svakako bi trebali napraviti testove u dogovoru s liječnikom. Ukoliko je prelazak na bezglutensku prehranu iz potrebe za promjenom načina prehrane, nije potrebno raditi testove za preosjetljivost na gluten.

Je li teško primjenjivati prehranu bez glutena , s obzirom na tradicionalnu prehranu, dostupnost namirnica, cijene...?

Kod osoba s celijakijom, prelazak na bezglutensku prehranu je nužan i često iznenadan stoga može predstavljati problem dok se osoba ne snađe i ne osigura kvalitetnim znanjem. U tim slučajevima, pomoć se može naći u Udrugama oboljelih od celijakije koje će oboljelom olakšati početni prelazak na striktnu bezglutensku prehranu kod celijakije i upoznati ga svim potrebnim informacijama. Htjela bih naglasiti da se prelaskom na bezglutensku prehranu na neki način i mijenja stil života – potrebna je disciplina, organiziranost, dosljednost i učestala priprema obroka kod kuće.

Često je i teško smisliti što bi mogli konzumirati ali ako se fokusira na sve namirnice koje su prirodno bez glutena kojih zaista ima u obilju - meso, voće, povrće, mliječni proizvodi, sjemenke…, lakše će se naći ideja a i manje razmišljati o onome što se ne konzumira. S takvim stavom, pripremom obroka kdo kuće i većim korištenjem namirnica koje su prirodno bez glutena – olakšava se provođenje bezglutenske prehrane i smanjuju troškovi. Naime, specijalni proizvodi bez glutena su znatno skuplji od istih takvih proizvoda s glutenom zbog načina proizvodnje koja mora biti u specijalnim uvjetima bez glutena čime se cijena proizvoda povećava.

Ukoliko netko nema celijakiju, alergije niti preosjetljivost na gluten, kakve koristi može imati od bezglutenske prehrane? Može li je imati uopće?

Izbjegavanjem glutena u prehrani i pravilnim provođenjem bezglutenske prehrane smanjuje se unos procesuiranih proizvoda te povećava unos namirnica koje prirodno ne sadrže gluten kao što su meso, voće i povrće. Time se povećava i unos hranjivih tvari kojima su te namirnice bogate, odnosno, prehrana teži pravilnoj prehrani gdje se preporuča veći unos tih skupina namirnica.

Postoje li procjene koliki postotak stanovništva u Hrvatskoj ne konzumira gluten?

Procjene prema mojim saznanjima još uvijek ne postoje, ali porastom trenda sve je veći broj ljudi koji se okreće toj vrsti prehrane. S druge strane, postotak oboljelih od celijakije u Hrvatskoj je oko 2 posto stanovništva, a ako k tome uključimo osobe s drugim oblicima nepodnošljivosti glutena taj postotak se povećava.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju