Dok države EU zakonski štite svoje brendove i umjetnike, u Hrvatskoj su zaštićeni samo glazbenici kojima se plaćaju autorska prava. Na tržištu umjetnina situacija je mnogo drugačija budući da ne postoji nikakav zakon koji bi regulirao kupnju i prodaju umjetničkih djela.

Galerija


Na tržištu umjetnina dolazi do raznih zavrzlama izazvanih nepostojanjem nikakavog zakona o umjetninama.

"Nemamo mi crno tržište. Mi imamo legalno crno tržište. Ne zna se tko je i koliko prodao umjetnina. Ne znamo porijeklo od kuda su došle te umjetnine. Jesu li kupljene kod autora? Je li to stvarno autor napravio? Jesmo li ih tiskali u tiskarama?”, rekao je Željko Krznarić, policajac Željko Krznarić, policijski službenik PU zagrebačke.

Vlasnik galerije Darko Sobota rekao je da siva zona stvara najveću štetu za galeriste.

"Radimo, imamo prostor, plaćamo porez, tiskamo grafike, organiziramo izložbe, za razliku od onih torbara koji s torbama idu po firmama, kućama i uvjeravaju vas da kupujete pravu stvar. Za kupovinu umjetnina morate izdati račun i da taj račun bude olakšica kod poreza, kao što je to bilo do 90-ih godina", rekao je.

Kada dođete u Beč, teško je ne primijetiti Klimta, u Španjolskoj Dalija, a u Francuskoj Picassa i Moneta. A tko je hrvatski predstavnik likovne scene pored toliko povijesno važnih umjetnika, ali i suvremenih slikara i kipara? Ne samo da nemamo zakon o umjetninama, nego nemamo ni dovoljno razvijen kulturni menadžment.

Upravo zato tržište umjetnina nam je preplavljeno krivotvorinama, a zbog pada cijena umjetnina uslijed pandemije teško je prepoznati original od krivotvorine, ali i stati na kraj kupcima koji imaju u posjedu umjetnine za koje ne mogu dokazati porijeklo. Krznarić misli da bi tržište trebalo regulirati kupoprodajom

"Sklapanjem ugovora, ovjeravanjem tih ugovora, evidentiranjem tih ugovora. Na taj način mi dobivamo podatak tko je kupio i od koga. Nisu nam prioritet cijene . Vi nećete dozvoliti da vam ja napišem da ste kupili sliku od mene za 100 kuna, a platili ste ju 1000 kuna, nego ćete tražiti da napišem 1000 kuna. Jer sutra, ako budete to prodavali, netko će vam reći: 'Ti si to platila 100 kuna, ja tebi dam 200 kuna i dosta ti je.'", rekao je Krznarić.

S druge strane, Sobota tvrdi da nije siguran da u Hrvatskoj ima puno krivotvoritelja.

"Po mojim informacijama, uglavnom su vrhunski krivotvoritelji iz Bosne i Hercegovine i Srbije. To su takve fantastične ekipe da ne možete vjerovati što su oni u stanju napraviti", rekao je.

Porezna uprava o umjetninama

Umjetnine se registriraju kao mješovita roba, no pri kupnji istih većinom nema istaknutih certifikata , kao niti cijena. Ne potpisuje se kupoprodajni ugovor, a rijetkost je i izdavanje računa. Samo certificiranje kupca košta još oko 2000 kuna.

"Svaki artikl ima na sebi barem barkod, ima opis proizvoda. Kada bi umjetnina dobila svoj broj, po tom broju bi ona mogla biti na tržištu i prodavati se bezbroj puta", rekao je Krznarić.

Stoga je teško procijeniti kolika je vrijednost umjetnina, ali i koliko je poreza uplaćeno.

"Osobe koje se bave kupoprodajom umjetnina mogu biti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ovisno o tome jesu li registrirani za obavljanje djelatnosti i na koji način, kao samostalna djelatnost ili tvrtka. Ako su registrirali djelatnost kao tvrtka isti su obveznici poreza na dobit, a ako su registrirali djelatnost kao obrt i s obrtom izjednačenim djelatnostima isti su obveznici poreza na dohodak", stoji u odgovoru Porezne uprave na naš upit.

Kulturna baština oštećena u potresu Kulturna baština stradala u potresu: "Suštinska obnova nije provedena. Radili smo ljepotu, ostalo je trulo iznutra"

Helen Mirren i Ryan Reynolds Borba za sliku vrijednu stotine milijuna dolara završila je na sudu jer jedna žena nikako nije htjela odustati od nje

"U oba slučaja vode poslovne knjige i na odgovarajući način primjenjuju Opći porezni zakon, kojim je propisano da se bilježenje podataka u poslovnim knjigama mora temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Porezna uprava nema podatke o isporukama pojedinih dobara i usluga s obzirom na to da se takvi podaci ne traže u Obrascu PDV", dodaje se u odgovoru.

Rješenja koja bi mogla pomoći svima

Nedonošenje zakona o umjetninama ne šteti samo kupcima, nego i nadležnim tijelima poput Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture i medija RH, Porezne uprave, ali i samim nasljednicima koji ne znaju gdje se umjetnine nalaze.

"Naravno da generalno šteti obitelji, ali šteti i autoru i galerijama koje pokušavaju prodati originale. Mogućnost je uvijek ta da se građani nama jave i da dobiju verifikaciju za autentičnost djela", rekla je Ira Berber, članica Uprave Fondacije Berber.

Jedno od rješenja moglo bi biti i uvođenje registra.

"Kada bi postojali ugovori i registar umjetnina, onda bi mogla i policija detektirati. Ako vi zatražite da izradite 100 listova grafike jednog motiva, onda samo 100 listova može biti na tržištu. Onog trenutka kada se pojavi 101 i kada to registrira ili dođe podatak u Ministarstvo financija, onda ono alarmira policiju i kaže da nešto nije u redu", rekao je Krznarić.

Drugim riječima, da je od prije uveden zakon o umjetninama, Nadanu Vidoševiću bi se oduzele umjetnine s obzirom na to da za njih nema papire, a imovinska kartica ne pravda kupnju istih.

"Tada bi gospodin Nadan Vidošević za svaku umjetninu morao imati kupoprodajni ugovor na kojem piše kada , gdje i za koji iznos je kupio umjetninu i to bi bilo vidljivo. Ukoliko to ne bi imao, to bi znači da je kupio negdje na crno. Ta umjetnina bi mu se oduzela i onda bi mu se mogla pisati kaznena prijava", objasnio je Krznarić.

Milan Bandić i crtež Dušana Džamonje Juričan prijavio Bandića zbog skupocjene umjetnine: "Pojedinačna im vrijednost prelazi i nekoliko desetaka tisuća eura"

Ilustracija (Foto: AFP) U spektakularnoj pljački sudjelovao i jedan Hrvat: Ukradene umjetnine u vrijednosti od 26 milijuna eura

Suradnja s policijom u interesu je i umjetnika.

"Najveći je problem u Hrvatskoj pravosuđe jer policija može odraditi svoj posao i naravno da se sudi tim ljudima koji prave takve krivotvorine. Zapravo, najvažnija je stvar da se konačno Republika Hrvatska pozabavi s ovom problematikom da zaštiti autorska prava slikara koji su, nažalost, totalno nezaštićeni", rekla je Berber.

Od domaćih autora najviše se krivotvore Mersad Berber, Dimitrije Popović , Vasilije Jordan, Boris Bućan, Mladen Veža, Ivan Lacković Croata i Vasko Lipovac. Krivotvore se i skulpture, ali i modni dodaci iz muzejskih kolekcija. Do zaključenja ovog priloga Ministarstvo kulture i medija nije nam se htjelo izjasniti o ovome zakonu o umjetninama.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!