Nesklad između onoga što smo zaradili i onoga što posjedujemo Poreznoj je upravi itekako vidljiv. Poreznicima je zakonski omogućeno praćenje svakog nerazmjera, a za njegovo otkrivanje u rukama imaju sve alate, od OIB-a, JOPPD obrasca, pa i suradnje sa svim europskim poreznim vlastima.


"Porezna uprava kontinuirano prima informacije od isplatitelja dohodaka. Pod to se podrazumijevaju plaće, drugi dohoci ili pojednostavljeno rečeno ugovori o djelu, autorski honorari, isplate dobitaka poduzetnicima. Sve to porezna uprava dobiva na temelju obrazaca što ih sastavljaju računovođe i dostavljaju poreznoj", rekao je Vlado Brkanić, porezni i ekonomski stručnjak.

Vezani članci Više od polovice obveznika vara državu (Foto: Informer) - 3 Porezna uprava objavila koliko smo manje trošili, u nekim djelatnostima pad je veći od 90 posto Papiri za prijavu poreza Danas je zadnji dan za podnošenje godišnje porezne prijave, doznajte do kada i kako to još možete učiniti

Vladimir Nol, porezni savjetnik u tvrtki za reviziju, savjetovanje i računovodstvo, kaže kako su prije imali mogućnost gledanja žiroračuna i poslovnih računa. To se promijenilo prije nekoliko godina i sada imaju uvid u apsolutno sve račune, uključujući tekuće, žiro, štedne račune. Također, banke šalju Poreznoj upravi sve transakcije koje se događaju kvartalno preko tekućih računa.

Porezna uprava kada bi primijetila određene nelogičnosti pozivala bi građane da objasne o čemu se radi. O tome govore i podaci Porezne uprave prema kojima su poreznici utvrdili 634 nerazmjera u iznosu od 535,3 milijuna kuna. Porezna obveza utvrđena zbog nesklada u primanjima i ukupnoj imovini iznosi 221,3 milijuna, no naplaćeno je tek 26,4 milijuna. Za ostatak od gotovo 195 milijuna kuna, kažu iz Porezne, poduzete su mjere prisilne naplate. No ovo je, nažalost, tek dio utvrđenog nerazmjera. Vrlo vjerojatno mnogo veći iznosi Poreznoj nisu vidljivi.

Potpisivanje ugovora, ilustracija
Podaci porezne uprave (Foto: DNEVNIK.hr)

Brkanić kaže kako je problem što Porezna uprava ne može kontrolirati gotovinske isplate koje netko prima. Za rješavanje tog problema zadužena je policija, a Porezna im pomaže pomoću tzv. poreznog Uskoka, odnosno Samostalnog sektora za financijske istrage. On je pak od 2017. godine utvrdio nerazmjer u iznosu od 20,4 milijuna kuna. To je relativno malen iznos s obzirom na to da svako malo izbije afera o nerazmjeru primanja i imovine, i to onih na najvišim državnim i javnim funkcijama. Posljednja je ona Dragana Kovačevića, bivšeg predsjednika Uprave Janafa, koji je s plaćom od 25 tisuća kuna uspio kupiti čak devet nekretnina te milijunima napuniti bankovne račune.

Nije jasno ni porijeklo imovine Ive Sanadera, čiji su satovi i umjetnine procijenjeni na oko 9,7 milijuna eura, a koji je bogatstvo, uvjerava, zaradio u Austriji. Nadanu Vidoševiću, bivšem predsjedniku HGK-a i čovjeku koji je bio kandidat za predsjednika države, utvrđen je nerazmjer imovine od 38 milijuna kuna. Porijeklo imovine nisu uspjeli objasniti niti Lovro Kuščević, Tomislav Tolušić, Goran Marić, koji su zbog afera s nekretninama morali napustiti Vladu.
Primjera je za malu državu poput Hrvatske uistinu previše. Stoga neki predlažu da se donese Zakon o porijeklu imovine. Drugi pak tvrde da nam treba financijska policija. No stručnjaci upozoravaju i napominju da problem nije niti u propisima niti u Poreznoj.                                                                                                                                           
"Ako želite još jedan organ represije, treba reći narodu da to košta. Neće oni uhvatiti toliko lopova koliko košta taj sustav. Mislim da je dovoljna Porezna uprava, a s druge strane mora postojati na razini politike kodeks prema kojem je čast biti na političkoj funkciji, a direktori koje imenuje pojedina stranka ili politička opcija zaista moraju biti odgovorni prema onima koji su ih postavili", rekao je Brkanić.                                                                                                                          
Vladimir Nol smatra kako bi imalo smisla ako netko stupa na neku funkciju provjeriti tu osobu jer je danas prilično lako spremiti imovinu kod nekoga drugog. Stoga bi taj period provjera trebao biti zaista dugačak.
Kada se utvrdi nerazmjer, kazna je sljedeća:                                                                                                      
"Ima jedna penalizirajuća porezna stopa. Znači, efektivno po današnjim propisima to ispadne 54 posto plus prirez. Od sljedeće će godine to biti malo više. Efektivnih 71 posto će biti porezna na tako utvrđen nerazmjer imovine. Potencijalni je problem relativno kratak period porezne zastare od tek šest godina. No sve su to sitni problemi u odnosu na političku neodgovornost i nemoral kakvom svjedočimo", rekao je Nol.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!