Mnoge zgrade koje čuvaju kulturnu baštinu oštećene su ili su opasne za ulazak, a u njima neprocjenjive zbirke umjetnina, hrvatske povijesti koje treba izmjestiti. Rupe na krovovima i vrijeme koje ne ide na ruku - dodatan su problem.

Galerija


Nisu samo muzeji problem, već i arhivi u kojima se čuva dokumentacija koja će biti potrebna za obnovu. No evakuacija dragocjene građe - još se nije dogodila.

Vezani članci Primopredaja inkubatora kupljenih u sklopu akcije \"Vratimo Palčiće u Petrovu\" - 5 Val dobrote za Palčiće iz Petrove: Navijači Dinama danas dopremili 9 inkubatora, prikupljeno više od pet milijuna kuna Potres, Zagreb Ponovno slab potres na području Zagreba: "Zatutnjalo i zanjihalo prilično neugodno"

Zabranjen je pristup Muzeju za umjetnosti i obrt i djelatnici ne mogu započeti evakuaciju predmeta.

"Tu se radi o stotinama predmeta, morate imati na umu da naš stalni postav broji negdje oko tri i nešto tisuće predmeta. Ovdje u zoni koja je najugroženija i koja se najviše trese je i najvrijednija zbirka stakla u ovom dijelu Europe. Također i zbirka porucalana i keramike, što su vrlo krhki i osjetljivi predmet“, rekao je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja.

Kiša, snijeg i dodatna podrhtavanja tla znače i veću štetu. U četvrtak su imali sastanak u Ministarstvu kulture i Zavodu za zaštitu spomenika.

"Mi se nadamo da će se taj problem riješiti možda tijekom dana ili sutra ujutro tako da konačno možemo početi evakuirati naše predmete. Znači, prva faza je evakuacija predmeta unutar zgrade na sigurnije zone“, dodaje ravnatelj.

Zgrada Državnog arhiva u Zagrebu također je uništena. Pred našim je kamerama izrečena ta grozna vijest.

"To će sve pasti. Evo, ja vam mogu sad sa sigurnošću reći da je to da ću zatvoriti", rekao je statičar Krešimir Tarnik.

U ovom se arhivu čuvaju dokumenti neizmjerene vrijednosti, arhivska građa koja će nam trebati da obnovimo sve što je uništeno u ovom potresu.

"Nadam se da ćemo iznaći novu lokaciju što prije za daljnje poslovanje jer je ovdje smještena kompletna građevinska dokumentacija grada Zagreba do 1967. koja će biti prijeko potrebna svima nama da bismo mogli što prije pristupiti obnovi" govori Danijela Milovac, tajnica Državnog arhiva u Zagrebu

Protupotresni propisi za obnove ovakvih starih zgrada su već dugo na snazi, ali se ne poštuju. A kada su u pitanju mjesta gdje se čuva pravo bogatstvo i naša povijest koju treba spasiti to je priličan problem.

"Stalno se radi taj takozvani face lifting, suštinska obnova objekata nije provedena. Mi smo radili ljepotu, a ostalo je trulo iznutra. Trulež se ocrtava sad u ovakvim izvanrednim situacijama", kaže statičar Tarnik.

Hrvatski državni arhiv, onaj u Donjem gradu, je prva armirano betonska zgrada u Zagrebu. Statičar je dao zeleno svjetlo, no ipak će nešto morati popravljati.

"Iznad velike čitaonice na kojoj se nalaze četiri sove, tamo je konstrukcija doživjela ozbiljnija oštećenja. Pukli su zidovi i tu će se morati ozbiljno intervenirati takozvanim injektiranje", objašnjava Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva.

U ovom se arhivu čuva Zlatna bula, ali i još vrjedniji dokumenti koji dokazuju hrvatsku državnost kroz povijest. I tu trezoru.

"Ona najvrijednija građa nalazi se u našem trezoru, tu nije bilo nikakvih oštećenja. Da je čak, ne daj Bože, došlo i do rušenja zgrade trezor bi ostao neoštećen", kaže Čutura.

Tamo se nalazi i jedna škrinja - to je bio prvi hrvatski državni arhiv.

"To je škrinja privilegija iz 1643. godine, mi je kolokvijalno zovemo škrinja povlastica zato što su se u njoj čuvale listine koje dokazuju tako reći hrvatsku državnost još od srednjeg vijeka", objašnjava Silvija Babić, arhivska savjetnica Hrvatskog državnog arhiva.

I dok su sve nabrojene institucije državne ili gradske tvrtke, Hrvatski glazbeni zavod nije. On je 200 godina stara udruga za promicanje glazbe.

"Skoro su mi suze krenule na oči kada sam vidjela da sve što smo radili i sve za što smo se trudili u zadnjih godinu dana je praktički nestalo u 10 sekundi", kaže Marija Mesarić, asistentica predsjednice Hrvatskog glazbenog zavoda.

Nakon financijskog kolapsa su s novim vodstvom konačno krenuli obnavljati zgradu i poslovati u plusu.

"Od toaleta do dvorane, sve smo uspjeli obnoviti, dovesti puno bogatiji glazbeni program i taman kad smo baš krenuli disati i kad smo mogli malo odahnuti, dogodilo se ovo", kaže Mesarić.

Ravnatelji svih institucija traže rješenja za izmještanje zbirki, a ponestaje im vremena. A kako će se raditi obnova i hoće li se morati raditi zakon za to, ministrica kaže da neće proći bez njih.

"Mi imamo iskustvo, na žalost,i poslijeratne obnove. Imamo iz 1980. godine Zakon o obnovi Dubrovnika nakon potresa 1979. Imamo metodologiju i znamo kako se to radi", kaže Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture.

Za izmještanje zbirki ministarstvo ima dvije lokacije u pripremi. No kada će krenuti još se ne zna. Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt nada se da će to biti već u petak.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr