Svake godine treba nam sve više stranih radnika: "Meni nije nimalo žao. Ja obožavam Hrvatsku"

Lošiji životni standard, ali i nemogućnost pronalaska posla u određenim sektorima potiče mnoge državljane trećih zemalja da upravo u Hrvatskoj pronađu svoju sreću. Stoga svi poslodavci koji su u potrazi za radnom snagom moraju znati da je došlo do promjene u Članku 98. Zakona o zapošljavanju stranaca.

"Početkom prošle godine izmijenjen je kvotni sustav zapošljavanja stranaca sa sustavom testa tržišta rada. Test tržišta rada podrazumijeva da poslodavac, ako želi zaposliti stranog državljanina prilikom zapošljavanja, mora provjeriti da li na domaćem tržištu rada postoji radna snaga koja zadovoljava njegove potrebe”, rekla je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavod za zapošljavanje za sektor tržišta rada.

Pročitajte i ovo Ulazak u eurozonu Što s kreditima u kunama kad pređemo na euro? Stručnjaci objašnjavaju hoće li rasti kamatne stope

U novi sustav zapošljavanja stranaca prošle se godine javilo ukupno 2516 poslodavaca koji su bili u potrazi za 29.000 radnika u 488 zanimanja. Kada su deficitarna zanimanja u pitanju, poslodavci moraju znati da vrijede druga pravila.

"Test tržišta rada ne mora se provesti za ona zanimanja koje donosi upravno vijeće, a to su deficitarna zanimanja. Isto vrijedi i za sezonsko zapošljavanje u djelatnosti poljoprivrede , šumarstva, ugostiteljstva i turizma", rekla je Hrga.

Prošle godine izdano 80.000 dozvola za rad

Osim utvrđivanja broja radnika na hrvatskom tržištu, Hrvatski zavod za zapošljavanje također podnosi i mišljenje zadovoljava li poslodavac sve kriterije kako bi mogao zaposliti strane državljane.

"Drugi postupak je kada poslodavac traži dozvolu za boravak i rad stranaca te je Hrvatski zavod za zapošljavanje dužan izdati mišljenje. Mišljenje podrazumijeva da li poslodavac ispunjava određene zakonske uvjete da može zaposliti stranog državljanina. Tako je prošle godine izdano 67.000 mišljenja za zapošljavanje stranih državljana", istaknula je Hrga.

Pročitajte i ovo Cijena medicinskog obrazovanja Dobar liječnik zlata vrijedi, ali i zlata košta: "Ako želi ulagati u svoje znanje, mora godišnje ulagati značajna sredstva"

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021.godini je izdano je 81.986 dozvola za boravak i rad, što je 13 posto više u odnosu na 2019. godinu, odnosno 23 posto više u odnosu na 2020. godinu. Najveći broj dozvola u 2021. godini izdan je u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva. Riječ je većinom o sezonskim radnim dozvolama.

"One su vezane uz turističku sezonu. Što se tiče graditeljstva, možemo reći da su oni zastupljeni tijekom cijele godine i ove godine možemo očekivati minimalno toliko stranih radnika budući da očekujemo da će krenuti obnova i izgradnja u djelatnosti graditeljstva", rekla je Hrga.

Ukrajinka koja se zaljubila u Hrvatsku

Taisiia Semenenko rodni je Krim u Ukrajini zamijenila Zagrebom i radom u ugostiteljstvu.

"Na početku su mi roditelji došli tu radi posla. Otvorili su svoju firmu , ali im nažalost nije išlo i oni su otišli dalje u Poljsku. S obzirom na to da sam došla tu i naučila sam hrvatski jezik, nije mi se dalo ići za njima, kao niti u neku drugu zemlju. Navikla sam na Hrvatsku i ovdje sam odlučila ostati raditi", rekla je Semenenko.

Pročitajte i ovo Udarac na novčanike Rast cijena "pojeo" plaće u Hrvatskoj: Inflacija narasla, ali i dalje nije najveći ekonomski problem u Hrvatskoj

Ističe da joj posao kao stranoj državljanki u Hrvatskoj nije bilo teško pronaći, no smatra da je potrebno puno papirologije i strpljenja.

"Trebalo mi je dva do tri tjedna da riješim papire. U tom periodu nisam mogla raditi dok ne dobijem radnu dozvolu. I sada, kad god idem na razgovor za posao, uvijek upozorim poslodavca da će trebati vremena i strpljenja zbog mojih papira", rekla je.

Pročitajte i ovo DONOSI INFORMER Što nas po pitanju ekonomije čeka u 2022. godini? Pitali smo stručnjake iz devet različitih područja

Tako zbog prekida radnog odnosa s trenutnim poslodavcem i pronalaska drugog posla mora zatražiti i novu radnu dozvolu. Unatoč tome, ističe da i dalje namjerava ostati u Hrvatskoj.

"Meni nije nimalo žao. Ja obožavam Hrvatsku. Obožavam hrvatski jezik, obožavam ljude i čak mi se posao u ugostiteljstvu jako sviđa", istaknula je Semenenko.

Hrvatska nije jedina članica Europske unije koja ima nedostatak radne snage pa mjeru zapošljavanja stranaca provode i druge članice. No najveći broj radnika kojima je izdana dozvola za rad u Hrvatskoj dolazi iz Bosne i Hercegovine (30.726), Srbije (13.583), Kosova (7911), Sjeverne Makedonije (5928) i Nepala (4761).

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!