Što su mirovinski stupovi i zašto u isplatu mirovina mora intervenirati država? Trenutno na jednog umirovljenika dolazi 1,28 zaposlenih…

Hrvatski mirovinski sustav koji predstavlja temeljni sustav socijalne sigurnosti se zasniva na tri stupa osiguranja. Prva dva stupa su obavezna i za njih izdvaja poslodavac iz bruto plaće radnika, dok je treći dobrovoljan za osiguranike. No najvažniji od navedenih je I. mirovinski stup.

"Prvi stup je u nadležnosti HZMO, temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine umirovljenika” rekla je tim povodom Maja Čakarun, predstojnica Ureda za odnose s javnošću HZMO.

U prvom stupu osigurane su sve radno aktivne osobe u radnom odnosu ili osobe koje obavljaju samostalnu ili profesionalnu djelatnost.

"To su zaposleni i s njima izjednačene osobe, pripadnici samostalnih djelatnosti poput obrtnika, trgovaca, odvjetnika ili javnih bilježnika. Zatim, osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, poljoprivrednici i ostale skupine poput roditelja njegovatelja, članova uprava trgovačkih društava, sportaša i slično” dodaje Čakarun.

Prijavu za osiguranje u I. mirovinskom stupu podnosi poslodavac osiguranika ili osiguranik sam kada je on obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. I dok I. stup funkcionira tako da se svi naši doprinosi prosljeđuju umirovljenicima za isplatu mirovina, drukčija je praksa kod II. mirovinskog stupa, doznaje novinarka Informera, Zorana Vukić.

"Pet posto bruto plaća u obliku doprinosa odlazi u II. mirovinski stup, te odlazi u mirovinske fondove koji s tim novcima upravljaju, odnosno ulažu ih na financijska tržišta, ostvaruju nekakav prinos i na kraju tog razdoblja doista postoji određena ušteđena svota s kojom onda mi idemo u fazu isplate”, ističe Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Osiguranici koji štede u II. mirovinskom stupu i ostvaruju pravo na mirovinu, mogu odabrati žele li uzeti punu mirovinu iz I. mirovinskog stupa ili takozvanu kombiniranu mirovinu.

"Ako odaberu kombiniranu mirovinu iz I. mirovinskog stupa će dobiti ono što im pripada prema mirovinskoj formuli iz javnog sustava, dok će se iz II. mirovinskog sustava njihova sredstva prenijeti u mirovinska osiguravajuća društva koje će im onda izračunati mirovinu iz drugog stupa”, objašnjava Nestić.

Nemamo dovoljno radnika

Oko 7.000 građana Hrvatske odlučilo se za isplatu mirovina iz II. mirovinskog stupa. Unatoč tome I. mirovinski stup je i dalje najveći dio mirovinskog sustava i kao takav je temelj socijalne sigurnosti umirovljenika. Uz spomenuti I. i II. postoji i dobrovoljni, III. mirovinski stup.

"To je privatna mirovinska štednja koju država pomaže s dodatkom od 750 kuna, odnosno 15 posto od uplata. Dakle to je privatna štednja o kojoj ne znamo puno. Otprilike 400.000 hrvatskih građana ima tu privatnu mirovinsku štednju”, dodaje Nestić.

Iako je III. mirovinski stup najmanji, on može doprinijeti većim mirovinama u budućnosti. Ono što najviše utječe na visinu mirovine jest duljina mirovinskog staža.

"Bilo bi dobro i vjerujem da će se to riješiti vrlo brzo da građani steknu osjećaj koliko su oni zapravo trenutno ostvarili mirovinska prava, koliko bi im mogla iznositi mirovina ako rade trideset ili četrdeset godina, a koliko ako rade više. Dakle, može se poraditi na mirovinskoj pismenosti. Mislim da je to važan projekt i vjerujem da će se tu stvari s vremenom popravljati” zaključuje Nestić.

Svjesni tog problema u Vladi su najavili da će u ovoj godini raditi na dopunama mirovinske reforme. Nestić ističe da su najveći problem mirovine s malim iznosom, te da je mirovinski sustav preopterećen umirovljenicima koji imaju mali staž, a ostvaruju prava iz mirovinskog sustava.

Pročitajte i ovo Nakon poskupljenja Vlada najavila isplatu naknade umirovljenicima, dodatno pojašnjeno kako će novac stići na račun

"Mirovinski sustav trenutno nema vlastitih sredstava, recimo izvornih sredstava od doprinosa dovoljno za isplatu svih mirovina, već se iz proračuna nadodaje za isplatu mirovina. I u takvoj situaciji nije lako pronaći rješenja za povećanje mirovine ako znamo da će ona najvećim dijelom pasti na teret proračuna”.

Pročitajte i ovo Teška priča o siromaštvu Zaboravljene od svih: Majka i kći žive u kući usred šume, od propuha se brane - selotejpom

Nestić zaključuje kako bi u reformu mirovinskog sustava trebalo uvrstiti raspodjelu tereta većih mirovina između zaposlenika i države. Trenutno na 1,28 zaposlenih imamo jednog umirovljenika. Ako ne dođe do promjene svi zaposleni će morati raditi nešto duže kako bi stekli svoju mirovinu.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!