Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Vaučere za dodatno obrazovanje zatražilo je gotovo 8000 građana, pohvalio se ovih dana Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Među njima prednjače žene, a zanimanje su mnogo više od nezaposlenih pokazale zaposlene osobe. Možda jer se nadaju spasiti što se spasiti da, a možda i jer se oni bez posla suočavaju s jednim starim problemom.


Kako bi bolje odgovorila na potrebe tržišta rada i do 2030. godine dostigla prosjek Europske unije (EU) u obrazovanju odraslih, Hrvatska se odlučila za model vaučera. Uz nezaposlene, priliku za obrazovanje dobile su i zaposlene osobe koje bi mogle ostati bez posla jer nemaju potrebna znanja ili vještine ili žele iskorak u karijeri.

Zasad je odobren 5821 zahtjev, a od 7759 korisnika koji su predali zahtjev, njih 5897 ili više od tri četvrtine je zaposleno, dok je 1862 nezaposleno. Jedna od njih je i čitateljica DNEVNIK.hr-a koja se požalila zbog stopiranja naknade za nezaposlenost za vrijeme trajanja obrazovanja: ''Nakon gotovo 10 godina ponovno sam se našla na HZZ-u kao nezaposlena osoba. Odradila sam sve prijave, između ostalog, podnijela sam zahtjev za financijsku pomoć dok sam nezaposlena. Čula sam za opciju da država financira obrazovanje pa sam se prijavila kako bih stekla dodatne kvalifikacije za lakši pronalazak posla.''

Muke po nezaposlenosti

Njezin je zahtjev odobren, ali problematičnim smatra što za vrijeme obrazovanja nezaposlena osoba nema pravo na financijsku naknadu: ''Kad završite obrazovanje, imate pravo nastaviti s financijskom pomoći. Jedino što se isplaćuje je 93 kune po danu kada imate predavanje. Neke škole imaju predavanje nekoliko puta tjedno, moja škola ima predavanja samo subotom. Ovaj mjesec imat ćemo predavanje samo dvaput, što znači da ću za mjesec studeni dobiti 186 kuna pomoći od države. Isti iznos dobit će i zaposlena osoba koja pohađa tečaj'', kazala je čitateljica koja smatra kako ''ispada da država kažnjava osobe koje žele uložiti u sebe''.

Učenje Počinje podjela vaučera do 10.000 kuna za obrazovanje odraslih: Provjerite imate li pravo na ulaznicu za bolji posao

Iz HZZ-a ističu da je Zakonom o tržištu rada regulirano ostvarivanje prava koja su propisana Zakonom: ''Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na Obrazovanje za stjecanje kompetencija potrebnih za rad putem vaučera, ima sukladno Zakonu za dane provedene na obrazovanju pravo na novčanu pomoć i na naknadu troškova prijevoza u visini koju utvrđuje Upravno vijeće Zavoda, a sva prava i obveze regulirani su Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama između korisnika programa 'Moj Vaučer' – nezaposlena osoba i HZZ-a koji se potpisuje prije početka edukacije.''

Ilustracija Ilustracija (Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL)

''S obzirom na navedeno, osoba koja je uključena u obrazovanje, a korisnik je prava na novčanu naknadu, za vrijeme nezaposlenosti obustavlja se korisniku te se podnosi Zahtjev za ostvarivanja prava na novčanu pomoć za vrijeme obrazovanja: Korisniku novčane naknade nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu, pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave i podnese zahtjev za novčanu naknadu. Ako nezaposlena osoba tijekom obrazovanja zasnuje radni odnos koji će trajati dulje od obrazovanja, zahtjev za nastavak isplate novčane naknade mora podnijeti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.''

Ilustracija Zanimanje za dodatno obrazovanje je veliko, broj zainteresiranih raste: Pogledajte kako možete do svojeg vaučera

Kani li država mijenjati zakonske propise, pitanje je na koje smo odgovor pokušali dobiti od Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, a oni su za DNEVNIK.hr poručili: ''Posljednje dvije godine radimo na uspostavi sustava vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba, što je podrazumijevalo brojne prilagodbe niza zakona i propisa te izgradnju novog i korisniku prilagođenog aplikativnog sustava za dodjelu vaučera.''

Provedba je, opetovali su, ''pokazala iznimnu zainteresiranost za obrazovanje i nezaposlenih i zaposlenih osoba, a s obzirom na uspješnu provedbu te činjenicu da je novčana pomoć osigurana nezaposlenim osobama uključenima u obrazovanje putem vaučera, novčana će pomoć i u slijedećoj fazi provedbe obrazovanja odraslih putem sustava vaučera biti osigurana''.

Ilustracija Rad u mirovini sve je popularniji: ''Ne rade svi jer moraju, no često se suočavaju s neprimjerenim radnim uvjetima''

Troši li se novac samo da bi se trošio?

Sindikati smatraju da korištenje prava na obrazovanje ne bi trebalo korisnika isključivati od prava na novčanu naknadu jer, kako je objasnila savjetnica SSSH-a za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić, ''njezina je funkcija osiguranje sredstava za život u slučaju nezaposlenosti, što se ni na koji način ne na koji način ne nadomješta za vrijeme obrazovanja - osoba je i dalje nezaposlena''.

Uvođenje vaučera za obrazovanje radnika bio je dugogodišnji zahtjev SSSH-a, koji je ciljao na to da radnik bude taj koji upravlja cjeloživotnim obrazovanjem, a ne da to budu poslodavac ili državna institucija: ''Jedino tako to doista može biti pravo radnika te na taj način možemo podići svijest o važnosti takvog ulaganja i stvoriti preduvjete da radnik upravlja svojim karijernim putem, preuzima odgovornost za njega i prilagođava se promjenama na tržištu rada na način na koji smatra da je to za njega najbolje i najsmislenije, naravno, uz podršku savjetnika HZZ-a.''

Ilustracija Andrej Plenković (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)

Međutim, kada su vaučeri krajem prošle godine uvedeni Zakonom o obrazovanju odraslih, SSSH je imao puno primjedbi na način na koji je to učinjeno, istaknula je Brnardić: ''Kao prvo, vaučeri su uvedeni isključivo kao mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), što znači da za provedbu nisu osigurana nikakva nacionalna sredstva, već se sredstva osiguravaju isključivo temeljem NPOO-a, što otvara pitanje održivosti, pa uopće i smislenosti uvođenja takvog sustava ako ne postoji ideja što će s njime biti u budućnosti.''

Katarina Peović. Marin Piletić Peović podsjetila ministra: ''Zavjetovali ste se Svetom Josipu, zaštitniku radnika, a ovaj zakon ne štiti radnike''

''Isto tako, zbog uvjeta iz NPOO-a vaučerima se financiraju programi usmjereni na stjecanje isključivo kompetencija koje su definirane kao zelene i digitalne, što znatno ograničava dosege takvog programa, pa i mogućnost da se adresiraju potrebe i iz perspektive radnika, ali i perspektive društva. Najveći je problem i dalje zavisnost položaja u koji se radnik stavlja - prema Zakonu o obrazovanju odraslih, Zavod praktički ima diskrecijsko pravo oko upućivanja radnika u program obrazovanja. Problem s takvim pristupom (u kojem radnik nije isključivi samostalni donositelj odluke o obrazovanju, koje bi moglo, ali ne trebalo nužno biti povezano s njegovim ili njezinim obrazovanjem) jest i to što zamjenjuje investicije poslodavaca u obrazovanje radnika, što je njihova obveza prema Zakonu o radu (ZOR)'', upozorila je Brnardić.

Naposljetku, premda ih sindikati uporno traže, nema nikakvih podataka o učinku mjera obrazovanja i osposobljavanja iako se u njih ulaže značajan novac, naglasila je Brnardić: ''Postoje statistike o broju provedenih edukacija i broju uključenih u mjere, ali ne i koliko se nezaposlenih zaposlilo nakon edukacija u području za koje su se educirali. Tako se i za vaučere opravdano postavlja pitanje troši li se novac samo da bi se trošio.''

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju