U ljekarnama uskoro nećete samo kupovati

Ljekarne bi mogle preuzeti dio praćenja stanja kroničnih nezaraznih bolesnika, kaže ravnatelj HZZO-a Siniša Varga koji najavljuje podizanje farmaceutske djelatnosti iznad razine "dodavanja lijeka s police". Usluge koje ljekarnici mogu na sebe preuzeti, ističe, HZZO im je spreman dodatno platiti.

Pročitajte i ovo Dvadeset kuna više Ovo umirovljenici misle o skupljem dopunskom osiguranju Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a Evo zašto će umirovljenicima POSKUPITI dopunsko osiguranje

Nove usluge u ljekarnama mogle bi značiti spas za oko 400 malih ljekarni kojima prijeti zatvaranje nakon 1. kolovoza, kada se počinje primjenjivati novi pravilnik sa značajno sniženim veletrgovinskim maržama na lijekove. Primjerice, za lijekove skuplje od 1.000 kuna, umjesto dosadašnjih osam posto marža će iznositi najviše jedan posto.

U Hrvatskoj ljekarničkoj komori upozoravaju da ljekarne već sada teško posluju, da im sustav ne plaća ni hladni pogon, a za izdavanje lijeka po receptu od HZZO-a dobivaju svega 7,15 kuna. Osim toga, kašnjenje HZZO-a u plaćanju popelo se na 260 dana, iako po zakonskim odredbama rokovi za plaćanje u zdravstvu ne bi smjeli prelaziti 60 dana.

Za teško stanje u ljekarništvu u Komori optužuju sustav jer ih je nerealnim cijenama i kašnjenjem u plaćanju doveo u ovisnost o veledrogerijama i rabatima.

Stoga je i donošenje novog pravilnika o diferenciranim veletrgovinskim maržama krajem siječnja izazvalo velike reakcije strukovne komore. Većina ljekarni, kažu, živi upravo od tih rabata i HZZO-a, a ne od prodaje lijekova bez recepta, kozmetičkih i drugih preparata koje kupac plaća novcem.

Sporni pravilnik donijelo je Ministarstvo zdravlja na prijedlog HZZO-a, koji se poziva na praksu većine zemalja Europske unije, osim Danske, Finske, Nizozemske, Švedske i Velike Britanije.

Na upozorenja da će novi pravilnik uništiti male ljekarne, ravnatelj HZZO-a Siniša Varga odgovara da je riječ o "vrlo vještom medijskom spinu" te ističe kako je došlo vrijeme da se o ljekarnama prestane razgovarati isključivo u sferi marži, rabata i zarade.

Jedno od rješenja za njihovo bolje poslovanje vidi upravo u uslugama koje bi ljekarnici mogli preuzeti i poručuje - mi smo voljni to razviti i platiti. Pritom se poziva na praksu nekih zemalja EU, gdje farmaceuti cijepe pacijente ili na drugi način sudjeluju u zdravstvenoj skrbi, poput praćenja stanja oboljelih od dijabetesa, visokog tlaka ili astme.

"Farmaceuti imaju osnovnu edukaciju, a ako im treba dodatna, mi ćemo ju organizirati. Želimo promijeniti tu lošu sliku o ljekarnicima kao trgovcima koji samo dodaju lijek s police pacijentima", rekao je Varga istaknuvši da se o tome već razgovara s Ljekarničkom komorom.

No, prije toga trebalo bi promijeniti neke domaće zakonske propise. Što se cijepljenja tiče, važećim Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano je da imunizaciju u Hrvatskoj, osim liječnika, mogu obavljati i drugi zdravstveni radnici, ali "samo pod nadzorom i uz odgovornost doktora medicine".

U Hrvatskoj ljekarničkoj komori kažu da već godinama predlažu HZZO-u i Ministarstvu zdravlja uključivanje farmaceuta u zdravstvenu zaštitu, no sve zdravstvene administracije dosad su ih sustavno ignorirale.

Ljekarnici su spremni preuzeti na sebe dio dijagnostičko-terapijskih postupaka, ali očekuju da im se to primjereno plati, poručuje Tihana Govorčinović, stručna suradnica u Komori. No, naglašava da nemaju namjeru miješati se u posao i odgovornost liječnika pri postavljanju dijagnoze, ali u praćenju terapije mogu sudjelovati.

Mi smo jeftiniji i dostupniji od liječnika, samo nas sustav treba prepoznati kao zdravstvene djelatnike, poručuje Govorčinović. No, osim dobre volje, ističe, za dodatne ljekarničke usluge prethodno treba uskladiti propise, standardizirati usluge te omogućiti da i ljekarnici, putem e-kartona, dobiju uvid u zdravstveno stanje pacijenta. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook