Hrvatski znanstvenici na pragu otkrića koje bi moglo promijeniti svijet

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. Nikola Biliškov i dr. Danijela Vojta, u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima, objavili su znanstveni rad u kojem su opisali tehnološki važan proces termičkog raspada amonijevog borana, spoja koji se intenzivno istražuje kao potencijalni materijal za kemijsku pohranu vodika u čvrstom stanju.

Pročitajte i ovo Lagano se vraća Na čitavom otoku nestalo struje, 10 milijuna ljudi u mraku: Život je sve nepodnošljiviji, nema hrane, goriva, vode ni lijekova Veliki planovi Hrvatska se plina ne odriče, gorivo budućnosti je na čekanju? Okreće se ''zemlji vatre''

Vodik je, naime, ekološki prihvatljiv nosač energije i mogao bi zamijeniti danas dominantna fosilna goriva. Izgaranjem vodika ne nastaju nikakvi štetni nusprodukti već samo električna energija, voda i toplina, a ta se voda kasnije može dalje kostititi u elektrolizi. Na taj način vodik čisto kruži u prirodi, bez štetnih emisija u okoliš.

Danas se vodik čuva u spremnicima pod tlakom, no molekula vodika je mala i "bježi" i kroz čelik. Stoga se trenutno u svijetu razvijaju svojevrsni "kemijski spremnici" vodika, tvari uz koje bi se vodik vezao da ga se može lakše uskladištiti u malom volumenu te jednostavnije koristiti. Pojednostavljeno rečeno, ti materijali vežu vodik uz sebe kao spužva, i to pri mnogo nižem tlaku no sadašnji spremnici.

"Ovi rezultati označavaju otvaranje dva nova područja kemijskih istraživanja na razini Hrvatske, čime se i Laboratorij za kemiju čvrstog stanja i kompleksnih spojeva konsolidira u međunarodnoj zajednici istraživača materijala za kemijsku pohranu vodika u čvrstom stanju", navodi Biliškov na stranicama IRB-a.

Rad "High Influence of Potassium Bromide on Thermal Decomposition of Ammonia Borane" objavljen je u suradnji sa Sandrom Flinčec Grgac s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Lászlóm Kótai, Imreom Miklósem Szilágyiem, Dávidom Hunyadijem i Tiborom Pasinszkijem iz Mađarske akademije znanosti te Andreasom Borgschulteom i Andreasom Züttelom iz EMPA-e u Zürichu, u uglednom časopisu Journal of Physical Chemistry C.