Hrvatski državljani koji su početkom studenog iz Gaze došli u Hrvatsku sami moraju snositi troškove evakuacije, a vlasti se nisu potrudile osigurati im osnovne materijalne uvjete, rekle su u utorak Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu i Natalija Havelka iz Centra za mir i nenasilje Osijek.
"Sve obitelji izvijestile su nas da su tijekom evakuacije zaprimile pisanu izjavu službenika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, koju su trebali osobno potpisati, a u kojoj je navedeno da se obvezuju u državni proračun u roku od 90 dana vratiti iznos u vrijednosti zrakoplovnih karata, za sve članove svoje obitelji na relaciji Kairo - Zagreb, uvećan za troškove izlaznih i ulaznih viza te smještaj u hotelu u Kairu", kazala je Havelka.
Za obitelji su to veliki iznosi
Riječ je o vrlo visokim iznosima od 5243 eura za šesteročlanu obitelj do gotovo 7500 eura za osmeročlanu obitelj, dodala je Havelka na tiskovnoj konferenciji na Trgu svetoga Marka u Zagrebu.
Pročitajte i ovo
Bužinkić je kazala da su obitelji bile zatečene izjavom koju su dobile na potpis, "ali su se bojale da neće moći nastaviti putovanje ako tu izjavu ne potpišu".
"Unatoč tome što se radi uglavnom o hrvatskim državljanima, oni zapravo nisu tretirani kao hrvatski državljani. Prepušteni su sami sebi. Nitko iz Vlade nije se potrudio osigurati im smještaj, zdravstveno osiguranje, pristup obrazovanju, kao ni pristup osnovnim materijalnim uvjetima", rekla je Bužinkić.
Dodala je da se radi o 23 osobe, od kojih neke nemaju hrvatsko državljanstvo.
Po njezinim riječima, 14. studenoga Vladi su uputili otvoreno pismo na koje nisu dobili odgovor.
"Tražili smo izrijekom da se o tim obiteljima pobrine, da im se osigura pristup hrani, higijeni, stanovanju u nekim pristojnim uvjetima jer obitelji koje smo dosad upoznali, njih četiri, žive u trošnim kućicama ili u sobama rodbine koje su dobili na privremeno korištenje", kazala je Bužinkić.
Sedmero maloljetne djece
Havelka je naglasila da im nakon evakuacije nije pružena zaštita kao "posebno marginaliziranim državljanima i državljankama Republike Hrvatske koji su svoje domove napustili zbog ratnih događanja i straha od progona i (straha) za vlastiti život, a u koji se više ne mogu vratiti".
Pročitajte i ovo
Sedmero njih su maloljetna djeca, dodala je.
Bužinkić je kazala da djeca još uvijek nisu uključena u obrazovni sustav, a da je iz prakse uključivanja izbjegličke djece poznato da bi to trebalo učiniti u roku od 30 dana te da bi im se trebalo omogućiti učenje hrvatskog jezika ako taj jezik ne poznaju.
"S određenim je brojem djece upravo tako. Djeca ne govore hrvatski jezik s obzirom na to da dosad nisu živjela u Hrvatskoj. Trebali bi biti uključeni u osnovne i srednje škole te nastaviti fakultetsko obrazovanje. Međutim, već dva mjeseca nitko im se ne obraća u vezi s tim", rekla je Bužinkić.
Pročitajte i ovo
Havelka je istaknula da i dalje sve osobe nisu ostvarile pravo na zdravstveno osiguranje, a da jedno maloljetno dijete koje ima hrvatsko državljanstvo još uvijek nema odluku o priznanju prava na zdravstveno osiguranje iako ima prijavljeno prebivalište Hrvatskoj.
Otpis troškova
Kao suprotan primjer Havelka je navela primjer hrvatskih državljana evakuiranih iz Sudana u travnju koji su smješteni su u državne stanove uz plaćanje režijskih troškova na rok od godinu dana.
Bužinkić je rekla da traže hitan otpis troškova jer se "troškovi evakuacije ne smiju naplaćivati, bez obzira na to što vlada to naziva troškovima putovanja od jedne sigurne zone do druge, ti bi im troškovi se trebali što hitnije otpisati po uzoru na otpise koji su se radili prema građanima drugih zemalja".
Također smatra da treba donijeti hitnu odluku o osiguranju zbrinjavanja koje uključuje smještaj i pristup svim materijalnim i socijalnim pravima, facilitaciju ka zapošljavanju i obvezno rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja na koje bi svi trebali imati univerzalno pravo te traži upis djece u škole i osiguranje učenja hrvatskoga jezika.
Pročitajte i ovo
Havelka je rekla da su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje, no da se još uvijek nisu uključili na tržište rada.
"Većina njih fakultetski su obrazovani i trenutačno smo u procesu nostrifikacije njihovih diploma i upisa maloljetne djece u škole. Sve su obitelji prijavljene na Hrvatski zavod za socijalnu skrb, ishodili su jednokratne pomoći u iznosu od 465 eura po obitelji, što je ukupno (sve) što su materijalno dobili od države, te su podnijeli zahtjev za ostvarivanje zajamčene minimalne naknade", istaknula je Havelka.
"Iako su ovdje skoro dva mjeseca, još uvijek im nije isplaćen prvi iznos zajamčene minimalne naknade", dodala je.
