'Hrvatska nije zadovoljna brzinom pregovora s EU'

"Pregovori o pristupanju Europskoj uniji izgubili su na dinamici i mi nismo zadovoljni trenutačnom situacijom u pregovorima zbog toga što ona, gledano statistički, brojevima poglavlja koja smo otvorili i zatvorili i mjerilima koja smo formalno ispunili, ne odražava sav posao, trud i postignuća koja je Hrvatska do sada ostvarila", rekao je Drobnjak u izjavi za novinare.

Pročitajte i ovo samit u Bruxellesu BiH na vratima pristupnih pregovora za ulazak u EU: "Bilo bi lijepo, ali bogami, traje predugo" otvaranje pregovora s BiH Predsjednik prozvao Plenkovića: "Ovo je vrhunac njegova dodvoravanja briselskim birokratima"

"Mi smo zadovoljni onim što je ostvareno do sada, ali nismo
zadovoljni kako se stvari ovoga trenutka razvijaju", rekao je,
komentirajući nedavnu izjavu izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode da je završetak pregovora s Hrvatskom do 2009. i njezin ulazak u EU 2011. sve nerealniji.

Hrvatska je do sada otvorila 16 od ukupno 33 poglavlja o kojima pregovora s Europskom unijom, od kojih su tek dva privremeno zatvorena (Obrazovanje i kultura i Znanost i istraživanje).

"Uz drukčije okolnosti, za koje mi sebe ne smatramo krivima, mogli smo imati otvoreno još pet poglavlja, možda i šest", rekao je Drobnjak.

Hrvatska je, objasnio je, do sada izradila pregovaračke pozicije za ukupno 21 poglavlje. Pregovaračke pozicije za tri poglavlja predane su još u lipnju prošle godine, no još se čeka njihovo otvaranje. Izrađene su također još dvije pregovaračke pozicije, ali još nije stigao poziv Europske unije za njihovu predaju iako je Europska komisija predložila
da se u tim poglavljima ne postavljaju mjerila za otvaranje.

Kada je riječ o mjerilima za otvaranje pregovora, Hrvatska je u
četiri poglavlja ispunila postavljena mjerila i sada čeka da EU to verificira. 

"Hrvatska je do sada u pregovorima napravila više nego što statistika pregovora i brojke pokazuju. To je razlog za nezadovoljstvo", rekao je. "Mislimo da apsolutno postoji prostor za bolju i veću dinamiku."

Drobnjak ističe da odgovornost za sadašnju situaciju ne treba tražiti samo na hrvatskoj strani.

Napominje da u prosudbi procesa pregovora u obzir treba uzeti njegovu težinu, koja je puno veća nego u prethodnom krugu proširenja EU-a, podsjećajući da su u pregovore uvedeni novi instrumenti (mjerila) koji pružaju priliku za brže napredovanje, ali i drugoj strani omogućuju usporavanje procesa.

"Europska komisija nije ta koja ovoga trenutka usporava pregovore. U nekoliko poglavlja izrazito sporo se postupa u Radnoj skupini za proširenje, a inicijativa za usporavanje ponajprije dolazi od pojedinih zemalja članica", rekao je, navodeći kao primjer poglavlje o ribarstvu čije je otvaranje Europska komisija predložila još potkraj 2006., no to se nije dogodilo zbog protivljenja Slovenije.

"Proces se našao u fazi kada će trebati dodatni napori, i
diplomatski, a ne samo pregovarački", rekao je.

Drobnjak je priznao da pitanje ZERP-a negativno utječe na
pregovarački proces, no vjeruje da će taj problem biti riješen.

"Uvjeren sam da se pitanje ZERP-a može riješiti dogovorom u europskom duhu", rekao je.

Odbacio je također tvrdnje da nedavno dobivena mjerila za otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava znače odgodu pregovora u tom poglavlju.

"Ne može se govoriti o zaustavljanju ili odgađanju pregovora. Proces se nastavlja i trebamo biti optimisti", rekao je, ističući kako se pregovori usporavaju samo u nekim poglavljima, dok se u drugima proces uredno odvija, a u mnogima se može očekivati i nagli proboj.