Izvještaj o konkurentnosti bazira se na 135 različitih pokazatelja kojima se ocjenjuje ukupno gospodarsko, socijalno i političko stanje u nekoj državi, a redovito se radi još od 1979. godine.
Pročitajte i ovo
Uz potvrdu činjenice kako je dominantan utjecaj gospodarstva SAD i dalje neupitan, ovogodišnje izvješće ukazuje na sve veći utjecaj što ga na svjetskom tržištu imaju Kina i Indija.
Najperspektivnijim gospodarstvima svijeta ove su godine označeni Švicarska, Finska, Švedska i Danska, na što je snažno utjecalo njihovo ulaganje u obrazovni proces i znanstveni razvoj.
Voditelj Instituta za menadžment i informacijske tehnologije pri Sveučilištu u Sarajevu (MIT) Zlatko Lagumdžija, istaknuo je kako Hrvatska i Turska predstavljaju primjere sjajnog napretka koji se može ostvariti za samo godinu dana.
U odnosu na 2005., Hrvatska je, s ovogodišnjim 51. mjestom, među najkonkurentnijim zemljama svijeta zabilježila skok za trinaest pozicija.
Lagumdžija je ocijenio kako je Hrvatska zapravo "sjajno iskoristila bonus Europske unije", a njen je napredak generirala stabilnost institucija.
Da to nije lako svjedoči i primjer Bugarske koja je, iako praktično već u EU, zabilježila pad na ljestvici konkurentnosti.
Iako je pad na ovoj ljestvici u slučaju BiH mali - s 88. na 89. mjesto - Lagumdžija, čiji institut je projektni partner WEF-a, ipak je upozorio kako se oko brojnih parametara treba posebice zabrinuti.
BiH tako bilježi pad kvalitete poslovnog okruženja, te izostanak ozbiljnijeg tehničkog napretka koji se očekivao s inozemnim
investicijama, što doprinosi općoj stagnaciji, institucije su slabe, a korupcija izražena.
Prema postojećim procjenama koje proistječu iz izvještaja WEF-a, korupcija u BiH godišnje "proguta" oko 250 milijuna eura.
Svjetski ekonomski forum u slučaju BiH pozitivnim ocjenjuje nisku inflaciju, razmjerno malu zaduženost države i minimalnu opasnost od terorističkih prijetnji.
Komentirajući izvješće o konkurentnosti, predsjedatelj Vijeća
ministara BiH Adnan Terzić je kazao kako on nije prepoznao neka važna postignuća njegove vlade, poput stabilne stope gospodarskog rasta od 5 posto BDP-a na godišnjoj razini.
BiH, prema podacima koje je Terzić iznio, trenutačno ima BDP na godišnjoj razini vrijedan 10 milijardi eura, no u to se računa i značajan postotak tzv. "sive ekonomije".
