Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Premijerka Kosor za manje od deset dana putuje u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. Ovo je posljednja šansa da ispravi Vladine greške iz prošlosti i pokuša Hrvatsku uključiti u ključni europski plinovod Južni tok, o čemu će uskoro ovisiti i opskrba i cijena plina za grijanje i industriju.


Vlada pod palicom Ive Sanadera godinama je izbjegavala suradnju s Rusijom i bježala od Družbe Adrija. Da je bilo obratno, Hrvatska bi već odavno bila dio ključnog plinovoda Južni tok. Osim što bi zarađivali stotine milijuna dolara, riješili bi i pitanje opskrbom plinom. A sada je pred premijerkom Kosor težak posao kako bi ispravila vladine krive poteze iz prošlosti. Još uvijek postoji šansa, tvrdi energetski stručnjak dr. sc. Igor Dekanić sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. 'Prema informacijama koje su raspoložive, studija o izvodljivosti se još radi i trasa još nije do kraja definirana. U osnovi jest, ali ne do kraja', kaže Dekanić koji stoga smatra da bi Hrvatska tu mogla vidjeti svoju šansu. 

Vezani članci Slika nije dostupna Putin zaobišao Hrvatsku Slika nije dostupna Zbog šutnje Vlade Hrvatska gubi 100 milijuna eura na godinu!

Pa bi tako trasa južnog toka ipak mogla zahvatiti i Hrvatsku. 'On bi otprilike trebao ići preko Srbije za Mađarsku. Sad, Hrvatska bi se mogla prikopčati s Mađarske strane i od tamo bi on trebao ići negdje prema Sloveniji', objašnjava Dekanić. Ako Vlada i uspije ispregovarati da trasa južnog toka prolazi kroz Hrvatsku, smatra bivši ministar gospodarstva Nenad Porges, Rusi će zasigurno nešto tražiti zauzvrat. Sve ima svoju cijenu. 'Sigurno je da Hrvatska u traganju za svojim mjestom u trasama za koje nismo bili pravovremeno spremni, mora biti spremna razmišljati na način Rusije i njenih interesa. Možda je to Družba Adria, ali za pretpostaviti je da se konsenzus može postići jedino ako se nakon razgovora obje strane dignu od stola zadovoljne', kaže Porges.

Ako će Rusi samo inzistirati na Družbi Adriji, Hrvatska je na tako nešto spremna pristati. U svakom slučaju samo krak za Hrvatsku je nepovoljna opcija jer prolazak magistralnog plinovoda nosi zaradu. 'Tijekom godine može se mjeriti u stotinama dolara jer je pitanje jednostavno nadoknade za transport na sto kilometara. Riječ je o ozbiljnim i dugoročnim nadoknadama za korištenje trase', objašnjava Porges. 'Hrvatskoj plin iz Južnog toka ne treba ove i slijedeće zime, ali za desetak ili petnaest godina sigurno će joj trebati', kaže Dekanić.

I tako je Hrvatska još jednom pokazala formulu kako uspješno propustiti sve prilike za razvoj. Premijerka Kosor ima priliku ispraviti krive poteze svoje Vlade. No, sve na kraju ovisi hoće li osim hrvatskih zadovoljiti i ruske interese.