EU (Foto: AFP)
EU (Foto: AFP)

Hrvatska bi mogla preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-om u prvom polugodištu 2020., što znači da će Hrvatska najvjerojatnije predsjedavati šest godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama.


Hrvatska bi mogla preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-om u prvom polugodištu 2020. i formalna odluka o tome očekuje se u idućih nekoliko dana, doznaje Hina u petak iz izvora EU-a.

"O tome se u srijedu razgovaralo na sastanku COREPER-a, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica, i ta je ideja naišla na veliku potporu", rekao je izvor, dodajući da se formalna odluka očekuje uskoro.

Odluka će biti donesena po pisanoj proceduri, što znači da nema potrebe čekati na sastanke u tijelima Vijeća EU-a. U Vijeću EU-a postoji odluka o redoslijedu predsjedanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 1. srpnja 2020. godine.

Redosljed predsjedanja

Prema tome redoslijedu, od trenutačno predsjedavajuće Slovačke, rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici sljedeće godine preuzima Malta, a u drugoj polovici 2017. na redu je Velika Britanija. No, nakon referendumske odluke o izlasku iz EU-a britanska vlada je odustala od predsjedanja.

Stoga se rješenje za novonastalu situaciju vidi u tome da sve zemlje nakon Malte predsjedavaju pola godine ranije. To znači da bi Estonija, koja bi po redoslijedu trebala predsjedavati u prvoj polovici 2018. predsjedavala u drugoj polovici 2017. umjesto Velike Britanije, objašnjava izvor.

Nakon Estonije rotirajuće predsjedništvo preuzima Bugarska u prvoj polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018. a Rumunjska i Finska predsjedat će tijekom 2019. godine.

Nakon toga predlaže se da rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici 2020. godine preuzme Hrvatska. Poslije Hrvatske trebao bi se ponoviti postojeći redoslijed, što znači da bi u drugoj polovici 2020. predsjedavala Njemačka, koja je bila prva po redu sadašnjem redoslijedu i koja je predsjedavala u prvoj polovici 2007. godine.

Prema izvorima iz EU-a, prvotna namjera, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, bila je da se Hrvatska u redoslijed predsjedanja za razdoblje nakon 1. srpnja 2020. ubaci između Cipra i Irske. Cipar je po postojećem redoslijedu 12. po redu, što znači da bi u tom slučaju predsjedavala tek u prvoj polovici 2026.

Šest godina ranije od predviđenog

To znači da će Hrvatska najvjerojatnije predsjedavati šest godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama te da će predsjedati šest i pol godina nakon ulaska u EU.

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.

Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.

Veliki test

Predsjedanje EU-om uvijek je veliki test ali i prigoda za dokazivanje javne uprave. Tijekom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u pravila organizira nekoliko stotina sastanka u svom glavnom gradu ili drugim mjestima u zemlji. To je i velika prilika za pokazivanje vlastitih potencijala široj europskoj javnosti. Tradicionalno, na početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje predsjedateljice dolazi puni sastav Europske komisije na sastanak s vladom zemlje domaćina. Tom se prigodom organizira i posjet skupine od 50-tak bruxelleskih dopisnika koji izvješatavaju o Europskoj uniji.

Zemlja predsjedateljica na svom tlu organizira i neformalne sastanke svih formacija Vijeća EU-a.