U posljednjih nekoliko godina, zdravlje je postalo sve skuplja stavka u kućnim budžetima, kao i ozbiljan izazov za javne financije. Hrvati sve više novca ostavljaju u ljekarnama, a zdravstveni sustav bilježi rekordnu potrošnju na lijekove.
Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ukupna potrošnja na lijekove od 2019. do 2023. godine porasla je za pola milijarde eura, dok su građani za lijekove koji se ne izdaju na recept izdvojili čak 30 posto više nego prije pet godina.
Dok su 2019. godine hrvatski građani za bezreceptne lijekove potrošili 80,3 milijuna eura, prije dvije godine ta je brojka narasla na gotovo 105 milijuna eura. Najčešće se radilo o lijekovima protiv bolova i povišene temperature, a najtraženiji su bili paracetamol, ibuprofen i aspirin.
Kapi za nos i antiseptičke vodice za usta također su na popisu najčešćih kupnji. Potrošeno je 3,4 odnosno 2,6 milijuna eura godišnje.
Rast troškova za specifičnu skupinu lijekova
S druge strane, zdravstveni sustav se u istom razdoblju suočio s golemim rastom troškova, posebno u skupini lijekova za zloćudne bolesti i imunološki sustav. Tu je potrošnja doslovno udvostručena - s 291,5 milijuna eura 2019. godine na 588,1 milijun eura u 2023. godini.
Ovakav rast troškova liječenja onkoloških bolesnika može se objaviti ne samo zbog toga što učestalost zloćudnih bolesti raste, već i zbog činjenice da su nam na raspolaganju novi biološki lijekovi.Udio lijekova iz te skupine u ukupnoj financijskoj potrošnji porastao je s 29 na čak 38 posto. Među njima se ističe pembrolizumab, lijek koji se već godinama nalazi pri vrhu po potrošnji, a koji je u 2023. zabilježio rast od čak 50 posto u odnosu na godinu ranije.
Kada se gleda količina tableta s najvećeom potrošnjom, prednjače lijekovi za kardiovaskularni sustav, zatim oni za probavni sustav i mijenu tvari, a slijede ih lijekovi za živčani sustav. Potrošnja lijekova za tlak i srčane tegobe raste oko 14 posto godišnje i čini između 37 i 39 posto ukupne godišnje potrošnje lijekova.
U HALMED-u ističu kako je to posljedica epidemioloških pokazatelja koji ukazuju da je povišeni krvni tlak najraširenija bolest današnjice te zbog potrebe za preventivnim liječenjem ateroskleroze.
U istom se razdoblju povećao i broj odobrenih generičkih lijekova, a kod nekih su smanjene veleprodajne cijene. Ipak, ukupna financijska potrošnja u pet godina porasla je za 19 posto, dok su lijekovi za probavni sustav zabilježili rast od čak 47 posto.
-
Rat na Bliskom istokuIzrael optužio Iran za kršenje primirja: "Udarite na središte Teherana!"
-
Sukob na Bliskom istokuTrump: "Izrael i Iran dogovorili su primirje, danas završava rat! Bog blagoslovio svijet!"
-
Tri mjeseca u RemetincuStravično svjedočanstvo bivše zatvorenice: "Brutalna premlaćivanja, štakori veličine mačaka i nesnosan smrad bili su mi svakodnevica"
