Hrvati žive od 51 milijarde nenamjenskih kredita

Svi koji su uzimali kredite moraju biti svjesni da su to činili u bankama, a ne karitativnim ustanovama, no ova odluka jest svojevrstan predah. Sve će to ipak oni koji su uzimali kredite, vratiti s kamatama, jer uzimali su dok je 'Švicarac' bio malen i kada su kamate bile manje.

Pročitajte i ovo Udar oluje Hrvat se javio s Floride: "Ljudi su pobacali smeće, namještaj, elektroniku ispred kuće..." Tema dana Što mislite kako će završiti sukob Linića s bankarima?

Zapravo puno su važniji odnosi kredita u Hrvatskoj onih koji su uzimali u švicarskim francima, za razliku od onih koji su to činili u eurima, ili kunama. Iako je kuna hrvatska nacionalna valuta, najviše kredita je u eurima, odnosno 62 posto. Krediti u švicarskim francima u ovom trenutku iznose 11 posto, dok je svaki četvrti kredit (25 posto) u kunama, odnosno nacionalnoj valuti.

Očito je glasna manjina od 11 posto uspjela napraviti pritisak na Vladu, ali isto tako je važno je reći da od 2008., trećina građana koji su uzimali kredite u švicarskim francima, pretvorili su ga, ili u euro, ili u kunu.

Struktura uzimanja kredita odražava pravo stanje naše zemlje i način našeg života. Stanovništvo, odnosno građani imaju udio od 44 posto uzetih kredita, dok tvrtke imaju 38 posto uzetih kredita. Vlada je uzima tek 12 posto, dok ostali čine 4 posto onih koji uzimaju kredite kod banaka. U svim normalnim zemljama, gospodarski rast, napredak i otvaranje radnih mjesta čine tvrtke, koje bi trebale imati većinu kredita.

U Hrvatskoj je problem upravo naša kreditna struktura. Najviše kredita uzimali su građani, a to očito govori da su banke bolje poslovale s građanima, nego s investicijama u tvrtke, koje bi otvarale nova radna mjesta.

Građani su uzimali kredite za sve, ali činjenica je da su se ti krediti ipak malo i smanjili, odnosno da su građani oprezniji. Najviše je kredita uzeto za stambene kredite, čak 58 milijardi kuna. Njih slijede nenamjenski krediti s 51 milijardom kuna. Daleko ispod su automobili na trećem mjestu, s 5,3 milijarde kuna te na četvrtom kartice s 4,09 milijarde kuna.

51 milijarda kuna nenamjenskih kredita, zapravo govori o našem mentalitetu, jer to su krediti koji se podižu za tehniku, putovanja, skupe proizvode i slično. Dakle, trošimo puno i živimo na visokoj nozi.