Hrvati žive 6 godina kraće od Talijana, 5 od Grka

Time je, po očekivanom trajanju života, Hrvatska, uz Crnu Goru, svrstana na dno ljestvice europskih zemalja Sredozemlja, piše Slobodna Dalmacija. 

Pročitajte i ovo Narodi Jugoslavije Nova analiza genetskog podrijetla Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca mnogima se neće svidjeti: "Uvijek smo duboko u sebi znali" Školski praznici i novi skijaški val Brinu li Hrvate paprene cijene? Provjerili smo koliko duboko morate posegnuti u džep za skijašku avanturu i koliko košta nova oprema: "Rezervacije se uzimaju već od ljeta"

Životni vijek malenih Talijana, Španjolaca, Grka i Maltežana u prosjeku će biti čak pet do šest godina duži od Hrvata, dok se razlika kod ženskog spola kreće od dvije do pet godine, na uštrb Hrvatica. 

Duže od naše djece živjet će i Slovenci, čiji bi prosječni životni vijek, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trebao iznositi 74 i 81 godinu, no Hrvatska se može utješiti činjenicom da su niže od nas rangirane Srbija i Bosna i Hercegovina, te još neke tranzicijske zemlje, primjerice Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Procijenjeno trajanje života od sadašnjeg je prosječnog vijeka u Hrvatskoj (70 godina za muškarce i 77 za žene) duže dvije godine, no isto je produljenje Svjetska zdravstvena organizacija objavila i za ostatak Sredozemlja, pa se naše zaostajanje nije smanjilo. 

Razlog takvom kaskanju, koje je očito i u objavljenim podacima o smrtnosti, prema mišljenju liječnika, treba tražiti u lošim životnim navikama i slaboj zdravstvenoj prevenciji, zbog čega niti naša djeca neće uspjeti uhvatiti korak s, primjerice, Talijanima i Španjolcima, barem kada je riječ o dugovječnosti. 

'Od ostalih zemalja Sredozemlja i razvijenog dijela Europe razlikujemo se po vrstama raka od kojih stanovništvo obolijeva.
Kod njih je čest rak prostate, kod kojeg je smrtnost mala, dok su u Hrvatskoj najčešći oblici raka povezani s pušenjem, pa je i velika smrtnost u mlađoj životnoj dobi', objašnjava prof. dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju KB-a Split.

Pušenje je, dodaje, ključni rizični faktor, budući da je povezan s trećinom svih zloćudnih bolesti. Italija i Španjolska su, primjerice, navodi dr. Vrdoljak, zabranile pušenje na javnim mjestima i jakom antipušačkom kampanjom, kao i većina Europe i SAD, u zadnjih pet godina smanjile smrtnost od raka deset do 15 posto, dok je u Hrvatskoj ta smrtnost i dalje u porastu. 

Potvrđuje to i statistika SZO-a o stopi smrtnosti u dobi od 15 do 60 godina, koja je, primjerice, kod Talijana upola manja od one kod Hrvata. 

Pušenju treba dodati i loše prehrambene navike stanovnika Hrvatske, koje su sve dalje od mediteranske prehrane koju preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao i nedostatnu tjelesnu aktivnost.

Prof. dr. Dinko Mirić, predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB-a Split, objašnjava kako stanovnici Hrvatske u prosjeku imaju viši tlak i veću količinu kolesterola u krvi od stanovnika zemalja zapadne Europe, a konzumiraju i znatno više soli nego je preporučljivo, što je također rizični faktor za razvoj koronarne bolesti. 

'Sa zdravstvenog stajališta, Hrvati još uvijek žive znatno rizičnije od većine ostalih Europljana'  ističe dr. Mirić. 

Za približavanje Europi nužno je, slažu se dr. Vrdoljak i dr. Mirić, prije svega unaprijediti prevenciju i ranu dijagnostiku, ali mjesta za napredovanje još ima i u liječenju raka i kardiovaskularnih bolesti, čime će se smanjiti i ukupna smrtnost .