Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Roko Žarnić pred odborom za okoliš nije mogao izbjeći pitanja o dvojnom državljanstvu.


Žarnić je rekao da se pri popisima stanovništva u Jugoslaviji uvijek izjašnjavao kao Slovenac. 'Mama mi je Notranjka, otac je Dalmatinac iz Makarske. Do moje pete godine smo živjeli u Ljubljani, a nakon toga u zagrebu. 1969. smo se vratili u Sloveniju. Prilikom osamostaljenja sam dobio slovensko državljanstvo, a 1998. sam zbog želje oca dobio i hrvatsko državljanstvo'

Vezani članci Splitska plaža Bačvice - 2 Još jedna zemlja skinula Jadran s crvene liste, za turiste to znači lakši ulazak u zemlju Epidemija mišje groznice Slovenija se bori protiv još jedne epidemije: Neki oboljeli zbog temperature mislili da imaju koronu

Na komentar da ga lako mogu pozvati u hrvatsku vojsku Žarnić je rekao 'da je prestar da bi ga pozivali u vojsku' te je dodao da nije 'spavajući' agent, piše 24ur.com.

Žarnićevo imenovanje na mjesto ministra okoliša je predložio slovenski premijer Borut Pahor na prijedlog stranke DeSUS. Pahor je za njega rekao da je stručnjak sa dudogodišnjim iskustvom koji ima znanja da uspješno zaključi vladine projekte.

'Samo bi idoit dopustio da se Hrvat infiltrira u vladu'

Nacionalistički prvak Zmago Jelinčič odmah je, nakon što je Pahor u utorak potvrdio Žarnićevu kandidaturu, rekao da njegova stranka neće glasovati za Žarnića i to zbog sumnjiva oblika njegova prezimena. 'Žarnić je Hrvat, o tome govori njegovo prezime, a samo bi idiot dopustio da nam se Hrvati infiltriraju u vladu. Takvi bi članovi vlade ugrozili sigurnost države', rekao je Jelinčič u utorak za Slovenski radio.

Žarnić je rođeni Ljubljančanin i profesor na Fakultetu za građevinu, a većina stranaka već je najavila da će u parlamentu podržati njegov izbor u vladu, gdje bi trebao zamijeniti dosadašnjeg ministra Karla Erjavca. Erjavec je prošli tjedan odstupio na pritisak premijera Pahora i zbog negativnog nalaza državne revizije o nekim nepravilnostima u njegovu resoru.

Najmanje deset posto stanovništva Slovenije nisu 'autohtoni' Slovenci, no budući da je ustavom zaštićen samo nacionalni identitet mađarske i talijanske manjine, od 'neslovenaca' s područja bivše Jugoslavije uobičajeno se očekuje da se i nacionalno izjašnjavaju kao Slovenci. Oni kojima prezimena završavaju na 'ić' obično u drugoj generaciji svoja prezimena prilagođavaju slovenskoj abecedi.