Što bi uvođenje eura konkretno značilo za građane i poduzetnike?
Pročitajte i ovo
Za gospodarstvo i građane bi značilo da nestaje tečajni rizik koji je u Hrvatskoj jako velik. Većinom se u Hrvatskoj štedi u eurima. Preko 70 posto štednje je u euru pa je i velik dio duga građana, poduzeća i države vezan uz euro. Oko 500 milijardi kuna je vezano uz euro. Ako tečaj deprecira 10 posto dug raste za 50 milijardi kuna. To se eliminira i to znaju onda i građani i poduzeća i investitori?
Kamatne stope?
One padaju kad se makne rizik tečaja. Koliko, teško je reći jer to ovisi o puno faktora. Premija tečajnog rizika je ugrađena u kamatne stope i kada se ona makne, kamatne stope će pasti.
Potrebno je ispuniti i određene uvjete. Vlada je uspjela smanjiti deficit iako drugi uvjeti nisu ispunjeni. Je li po vama realno da to bude 2022. godina?
Prerano je govoriti o datumima kada će se euro uvesti. Ovo vrijeme se treba iskoristiti za raspravu o tome što Hrvatska treba napraviti kako bi uvela euro, a onda ćemo s našim europskim partnerima morati razgovarati o datumu ulaska u eurozonu. Moram upozoriti da od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam koji je čekaonica za uvođenje eura. To je period u kojem se trebaju ispuniti uvjeti za uvođenje eura. Prvi korak će biti ulazak u tečajni mehanizam.
Europske cijene i hrvatske plaće
Građani se boje jer mi imamo europske cijene hrane, a plaće su nam hrvatske. Građani se opravdano boje dizanja cijena, da će, primjerice, kruh umjesto sedam kuna plaćati 1 euro. Kako to spriječiti?
Toga smo svjesni i to je glavna bojazan građana i ona je opravdana. Nitko ne voli vidjeti takav rast cijena. Inflacija je u zadnjim zemljama koje su uvele euro bila povećana za 0,2 do 0,3 posto, što nije puno. Za neke proizvode je ona bila veća. Ono što se pokazalo efikasnim u sprečavanju da do toga dođe je zahtijevanje od svih da cijene 6 mjeseci prije i nakon uvođenja eura iskazuju i u kunama i u eurima.
To je plan i toga ćete se držati?
Da. Objavit će se cijene i u kunama i u eurima kako građane nitko ne bi mogao zeznuti na način da zaokruži cijenu na više.
Za Dnevnik Nove TV svojedobno ste rekli kako bi iduće godine mogle porasti kamate? Je li to i dalje realno za očekivati. Što s uvođenje eura mogu očekivati oni s kreditima u kunama?
Ove godine očekujemo nastavak pad kamatnih stopa dok bi iduće godine kamatne stope na međunarodnim tržištima mogle početi rasti. Američka centralna banka je već počela dizati kamatne stope. Europska središnja banka je najavila smanjenje svojeg programa otkupa obveznica što će utjecati na rast kamatnih stopa. Hrvatska još uvijek ima prostora da smanjuje premiju rizika i tako kompenzira rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima. To se trenutno i događa. Kamatne stope su u Hrvatskoj na povijesno niskim razinama.
Godina dana Plenkovićeve vlade je iza nas. MMF ponovno upozorava - kasni se s reformama. Vidite li vi ijednu reformu, koju je pokrenula vlada?
U prvoj godini pažnja je zaokupljena Agrokorom. 2018. bi trebala biti godina reforma, one su nam na neki način važne i za ulazak u tečajni mehanizam za eurozonu.
Koja je po vama reforma broj jedan koja bi se trebala provesti?
To će odlučiti Vlada, ali postoji cijeli niz područja - od javne administracije, zdravstva, upravljanje javnim poduzećima, liberalizacija radnog zakonodavstva, liberalizacije tržišta proizvoda i usluga.
Tko je znao, a tko žmirio oko Agrokora
Svojedobno ste o Agrokoru za Dnevnik Nove TV izjavili kako su svi sve znali. Tko je onda znao, a žmirio je?
Svi su znali za mjenice. Svi su znali da su se financirali preko faktoringa.
Je li netko trebao reagirati?
Reagirao je HNB, ali na izloženost banaka prema Agrokoru jer to je ono čime se mi bavimo. Privatni sektor posuđuje novce privatnom sektoru? To svatko može raditi.
Prigovara vam se da su HNB i HANFA dio Vijeća za financijsku stabilnost te da ste pogriješili. To između ostalog kaže i ministar Goran Marić.
On nikada nije rekao u čemu smo pogriješili da bismo mogli raspravljati.
Zašto mislite da vas proziva?
To morate njega pitati, morate objasniti što je to trebalo napraviti. HNB je radila svoj posao izvrsna i za to imamo priznanja izvana i iz Hrvatske od svih koji razumiju što treba raditi središnja banka. Onime što smo mi radili smo de facto sačuvali financijsku sigurnost u Hrvatskoj te sačuvali da dio banaka ne propadne, što i jest uloga HNB-a. Ako netko misli da je trebalo napraviti nešto drugo, onda mora reći što točno, a ne samo da netko nešto nije radio. To pokazuje ili skrivene namjere ili potpuno neznanje.
Koje skrivene namjere?
To ne znam.
Vi uvjeravate da ste napravili sve što je trebalo - je li se i vaš prethodnik držao slova zakona, s obzirom na činjenicu da je u HNB došao iz Agrokora i tamo se i vratio?
Ne mogu govoriti je li se on držao slova zakona, mogu govoriti da se HNB držao slova zakona. Ako banka bude izložena više od 25 posto kapitala prema jednom klijentu, onda je to nezakonito i to treba spriječiti. Ono što smo mi posljednjih godina možda radili izvan izričitog slova zakona je da smo tumačili zajednički povezana poduzeća kao jedinstveni rizik Agrokora u koja smo uključivali i faktoring. Priječili smo bankama da budu izložene direktno prema Agrokoru te prema cijeloj skupini poduzeća koja smo povezivali u jedinstveni rizik Agrokora. Ja mislim da bolje od toga ne ide. To smo radili kad nitko drugi nije ništa pričao i kada je situacija bila bitno drugačija nego danas.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Strašna tragedijaOtac ozlijeđenog mladića iz Knina: "Znamo to, a zna i policija"
-
Penava poručioNestao spomenik koji veliča četničkog vojvodu: "Tko god ga je uklonio, znao je da dolazimo po njega"
-
Poziv Domagoja MikićaJedna odluka zagorčala život tisućama: Do svojeg mjesta umjesto nekoliko minuta putuju satima
