Djevojčice iz grčkih izbjegličkih kampova trebale doći u Hrvatsku, no u posljednji tren u zračnoj luci zatražile azil u Nizozemskoj

Zbog loših uvjeta u grčkim izbjegličkim kampovima Hrvatska je u ožujku 2020. odlučila primiti desetero djece, a nakon požara u kampu Moria, taj je broj odlučila povećati na 12.

Pročitajte i ovo prozvao Milanovića i Plenkovića Bulj o avionima s migrantima: "Smijali su mi se, a sad je sve jasno..." uredba Dublin III Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata: Prvi avioni već su stigli

Iako u MUP-u ne žele službeno komentirati razloge odustajanja 12 djevojčica od zbrinjavanja u Hrvatskoj, za što su već bile obavljene sve pripreme, dobro upućeni izvori sumnjaju da bi mogle biti instruirane. Trenutačno se, kako se doznaje, nastoji prikupiti što više podataka od svih koji su sudjelovali u premještanju, jer je teško zamisliti da su se djevojčice mogle samostalno organizirati tijekom putovanja.

U MUP-u kažu da o primjerima zloporabe instituta međunarodne zaštite već nekoliko godina konstantno izvješćuju javnost te nadležne službe Europske unije.

Tako je, prema MUP-ovim podacima, od 250 preseljenih izbjeglica u Hrvatskoj ostalo njih svega 66, a u posljednje četiri godine obustavljeno je preko 70 posto postupaka za dodjelu međunarodne zaštite jer su tražitelji azila u međuvremenu otišli, uglavnom u zemlje zapadne Europe. To smatraju dokazom da se ne radi o izbjegličkoj populaciji, već o ekonomskim migrantima koji koriste međunarodno neuređen sustav migracija i putem se pozivaju na prava izbjeglica kako bi se dokopali željenih destinacija.

Djevojčice koje je Hrvatska odlučila primiti kako bi rasteretila prenapučene grčke izbjegličke kampove trebale su biti smještene u ustanovi za djecu bez roditeljske skrbi u Lipiku. Tamo su već bili osigurani uvjeti i angažirani suradnici kako bi naučile hrvatski i uklopile se u društvo. Za njihov transfer do dolaska u Hrvatsku zadužena je bila Međunarodna organizacija za migracije čiji je cilj osigurati humano upravljanje migracijama.

Krijumčarenje migrantima nosi veću zaradu od droge

Istovremeno, susjedna BiH iz koje granicu nezakonito prelazi najveći broj nezakonitih migranata sve se teže nosi s teretom migracija, unatoč značajnim sredstvima koja u manjoj mjeri dobivaju lokalne vlasti, a u značajnijoj brojne nevladine udruge. Situaciju posebno otežava nasilje među izbjegličkim skupinama i s lokalnim stanovništvom, ali i unosan posao krijumčarenja ljudi koji, raznim uključenim akterima, donosi ozbiljnu zaradu, koja je trenutno unosnija čak i od krijumčarenja droge.

Problematična je i zaraza koronavirusom u migrantskoj populaciji, zbog čega su dodatnom riziku od zaraze izloženi i hrvatski policajci angažirani na zaštiti državne granice. Tako je primjerice nakon nedavne prometne nesreće kod Slavonskog Broda u kojoj je poginulo četvero migranata otkriveno da je nekoliko preživjelih iz njihove skupine pozitivno na koronu.

Uhićeno 2807 krijumčara

Prema MUP-ovim podacima policija je u posljednje četiri godine uhitila 2807 krijumčara, no krijumčarske skupine i dalje svakodnevno potiču migrante na prelazak granice iako im pritom često i ugrožavaju živote pa je sve više izvješća o migrantima koji su zaglavili u neprohodnim planinskim područjima ili neraščišćenim minskim poljima.

Iako su mnoge zalutale skupine spasili hrvatski policajci u MUP-u ističu da takve priče često prolaze ispod radara za razliku od izvještaja o navodnom policijskom nasilju za koje kažu da nisu potkrijepljene niti sadrže minimum podataka za provođenje kvalitetnog istraživanja.

U tom svjetlu ističu i posljednju prijavu navodnog seksualnog zlostavljanja Afganistanke, slučaj žigosanja u kojem je žrtva u konačnici navela da ga je u BiH napala, opljačkala i užarenim predmetom ozlijedila skupina Afganistanaca ili prošlotjedni slučaj iz Gline gdje su migranti policiji koja ih je pronašla u šumi prijavili da ih je napala i pokrala grupa Pakistanaca.

Podsjećaju i na priču o sirijskoj djevojčici za koju je otac, uz pomoć nevladinih aktivista, tvrdio da ih je razdvojila hrvatska policija, da bi se nakon istrage utvrdilo da djevojčica nije ni napustila matičnu zemlju s ocem koji je nakon zatraženog azila u Hrvatskoj dospio do Italije kao svoje željene konačne destinacije.

Od ožujka 2020. Hrvatska u 'koaliciji voljnih'

Odlukom da primi djecu bez pratnje kako bi ih spasila iz loših uvjeta u grčkim migrantskim kampovima Hrvatska se svrstala u tzv. koaliciju voljnih kojoj su se uz inicijatora Njemačku u ožujku prošle godine pridružile i Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Irska, Litva i Finska.

U studenome 2020. MUP je od Grčke zatražio preliminarne liste maloljetnica bez pratnje, a kako ona nije dostavljena, zahtjev je ponovio u siječnju ove godine.

Tek nakon ponovljenog zahtjeva, Europska komisija je 27. siječnja MUP-u dostavila prvu preliminarnu listu sedam maloljetnica bez pratnje i jednim dojenčetom te drugu listu s četiri maloljetnice 22. veljače 2021.

Odmah nakon primitka druge liste Hrvatska je potvrdila da prihvaća svih 13 maloljetnika te nadležne službe u Grčkoj obavijestila da pokreće i potrebnu sigurnosnu provjeru.

No, u međuvremenu je jedna maloljetnica odustala od mogućnosti premještaja u Hrvatsku, dok je preostalih 12 azil u drugoj državi zatražilo tijekom puta do dogovorenog odredišta.