Galerija
Dr. sc. Gabrijela Kišiček piše i istoimenu kolumnu za portal DNEVNIK.hr te nerijetko u svojim analizama secira ponašanje domaćih političara. U razgovoru nam je otkrila i koji su od njih najlošiji, a koji najbolji retoričari.
Na pitanje što donosi njezina nova knjiga, odgovara: "Iako se na prvi pogled može činiti da je knjiga usmjerena na kritiziranje hrvatskih političara, zapravo je cilj bio ne toliko kritizirati s nekih profesorskih visina, nego ukazati na eventualne nedostatke i prednosti naših političara, s ciljem da se nedostaci poprave te da se komunikacija i retorika naših političara popravi, kako bi zapravo politika bila bolja, i onda svrsishodnija i korisnija građanima u zemlji u kojoj živimo".
Pretjerano oslanjanje na prirodni talent
Istaknula je kako su naši političari lošiji i manje pripremljeni od svojih kolega u zapadnoj Europi, u razvijenim demokracijama, koji imaju dugu tradiciju slobode govora i retoričke edukacije. "Naši su političari vrlo loši zato što nikad pretjerano nisu radili na svojoj govorničkoj edukaciji, pretjerano se oslanjaju na prirodni talent, koji ili imaju ili nemaju. Današnje političare stoga možemo suditi upravo prema tome.
Najlošiji među njima svakako je Tomislav Karamarko, a usto je bio na jednoj od najviših funkcija u državi. Komunikacijski je bio zaista vrlo loš. Dobri retoričari zapravo su redom bili premijeri - Ivo Sanader, Zoran Milanović i Andrej Plenković. Međutim, ono što se njima dogodilo jest da svojim govorničkim vještinama nisu činili dobro, nego su svoje političke oponente nastojali diskvalificirati i diskreditirati te na taj način graditi autoritet, umjesto da ga grade argumentima i dobrom, razumnom i racionalnom retorikom", ustvrdila je Kišiček.
Sloboda govora sa sobom nosi odgovornost
Naglasila je kako je Hrvatska specifična po tome što je dugo godina bila u zemlji u kojoj je vladalo jednoumlje, "pa ni kritičko mišljenje niti sloboda govora nisu bili na raspolaganju. Devedesetih godina, kada je Hrvatska stekla samostalnost, naglo smo dobili slobodu govora, a nismo dobili u ruke alat kojim bismo se pritom služili.
Sloboda govora sa sobom nosi odgovornost. To što imamo pravo reći što mislimo u redu je, međutim svoje stavove uvijek moramo znati argumentirati i dobro iskomunicirati. Ono što se nama dogodilo jest sloboda govora bez alata da tu slobodu realiziramo", zaključila je ona.
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara. Suautorica je knjige "Retorika i društvo".
Predstavljanje njezine nove knjige održano je u četvrtak u Preradovićevoj 5, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, s početkom u 18 sati. Knjigu su predstavili Ivana Petrović s Nove TV, Davor Nikolić s Filozofskog fakulteta, Mišo Nejašmić iz izdavačke kuće Jesenski i Turk te autorica, a predstavljanje je vodila Marija Miholjek s Nove TV.
