Na svojim internetskim stranicama Vlada je objavila popis i kratak opis projekata koje su uspjeli ostvariti u posljednje dvije godine. Donosimo pregled nekih od njih.
1. Omogućen otpis djela stambenih kredita građanima
Pročitajte i ovo
Kriza u Francuskoj
Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera
užarene linije
Ovo je za analitičare realan postizborni scenarij: "Ima prodanih duša, samo je pitanje cijene"
Posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit omogućeno je bankama da otpišu dio stambenog kredita građanima koji imaju problem s otplatom za stan u kojem žive i koji im je jedina nekretnina. Bankama će za taj novac biti umanjena osnovina za oporezivanje. Također, svim tvrtkama, a posebice onima koje naplaćuju građanima usluge i režije, omogućen je otpis starog duga građana za komunalije i režije u iznosu do 2.000 kuna, bez provođenja ovrhe na računima građana.
Vlada se pohvalila: Objavili video sa svojim uspjesima
2. Štićenje građana od samovolje banaka
Građane se mora pismenim putem obavijestiti o ukidanju ili smanjenju dopuštenog minusa, zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu i određuje se najviša kamatna stopa. Ovime se Zakonom također snižavaju rate kredita u švicarskim francima, odnosno kamate u svim valutama čije povećanje tečaja ozbiljno ugrožava ljudsku egzistenciju. Prosječna kamata za kredite u švicarskim francima smanjena je za 30 posto, što će rezultirati i padom mjesečnih rata za više od 20 posto.
3. Donesen Zakon o strateškim investicijama
Temeljni razlog donošenja Zakona je potreba hitnog stvaranja povoljnijih uvjeta za pokretanje značajnijih investicija u zemlji. Cilj ovog zakona je skratiti i znatno ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarenje projekata od strateškog značaja za Hrvatsku (projekti u vrijednosti većoj od 150, 75 ili 20 milijuna kuna). Definiraju se procedure i načini ostvarenja investicijskih projekata od strateške važnosti za RH, definira se i priprema projekta (praćenje procedura pri ishođenju potrebne dokumentacije), izvedba projekta (uklanjanje eventualnih prepreka) te stavljanje investicije u funkciju i post-investicijsko razdoblje. Primjerice, za početak realizacije investicije turističkog resorta procedura traje 5 mjeseci umjesto 13 do 20 mjeseci.
4. Uvedene e-dozvole
Uvodi se jednostavan i brz sustav dostupan svima. Za početak gradnje bit će potrebna samo jedna dozvola i to e-dozvola. Projekt e-dozvole kreće od 1. siječnja 2014. Građani će na taj način moći provjeriti u bilo kojem trenutku u kojoj je fazi njihov zahtjev, a za izdavanje građevinske dozvole bit će potrebno svega 35 umjesto dosadašnjih 317 dana (prema 'Doing business').
5. Uvedena kontrola i započeta revizija lažnih invalidskih mirovina
Svaka četvrta mirovina je invalidska. Lažni invalidi morat će vratiti povlastice i mirovine. Radi dopuna Zakona neće biti moguće ostvarivanje invalidske mirovine za sve one koji pokušavaju dobiti invalidsku mirovinu temeljem prijevare, mita ili dokumentacije koja nije vjerodostojna.
6. Prvi e-upisi u srednje škole
Započela je ozbiljna informatizacija i u školstvu. Učenici osnovnih škola po prvi su puta upisali svoju željenu srednju školu putem interneta. Učenicima je dan veći izbor, jednostavna procedura, a jedina potrebna veza za upis u srednje škole je internetska veza.
7. Započet projekt e-Građanin
Dosta vam je šaltera, papira i čekanja? E-građani projekt je umrežavanja sustava - u 2104. ćete moći kontrolirati ocjene djece u školi, mijenjati liječnika, računati mirovinu. Komunikacija sa državnom upravom bila bi nešto poput e-bankarstva.
8. Uveden zdravstveni odgoj u škole
Zdravstveni odgoj pruža znanstveno utvrđene informacije, a ne stavove. On se temelji na znanstvenim istinama i garancija je zdravlja učenika i bolje hrvatske budućnosti. Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe te ih potiče na razgovor s roditeljima kod kuće. Program se temelji na holističkom poimanju zdravlja, koje obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja.
9. Započela fiskalizacija
Svi moraju plaćati porez. Gotovina se stavlja pod kontrolu kako novac za škole, bolnice i mirovine ne bi završio u tuđem džepu. Iznos ukupno oporezivih isporuka u svim djelatnostima u prvih šest mjeseci 2013. godine u odnosu na isto razdoblje 2012. godine povećao se za oko 13 milijardi kuna. Time se u proračun slilo više od očekivanih 500 milijuna kuna na godišnjoj razini u samo šest mjeseci. Od početka 2013. godine izdana je ukupno 2,1 milijarda fiskalnih računa.
10. Sređen popis birača - imamo 763.814 birača manje
Uvidom u popis birača utvrđen broj birača za izbore za Europski parlament iznosi 3.740.951 - u usporedbi s referendumom za EU, kada je on iznosio 4.504.765.
11. Neisplata plaće postala je kazneno djelo
Neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine. Također smo onemogućili isplatu plaće bez uplate doprinosa. Od 1.1.2014. kreće potpuno informatizirano prikupljanje i razmjena podataka o isplatama svih primitaka građana, JOPPD obrazac, koji će omogućiti dodatnu sustavnu i efikasnu kontrolu uplata doprinosa.
12. Objavljen registar branitelja
Sukladno zajedničkim željama i obećanjima, Ministarstvo branitelja uz pomoć ostalih ministarstava stvorilo je uvjete i omogućilo javnu i digitalnu objavu Registra branitelja iz Domovinskog rata.
13. Donesen Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja
Donesen je Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja kojim se želi privući investicije gotovinskim potporama i poreznim olakšicama. Tako se primjerice potiče otvaranje radnih mjesta s 3.000 do 9.000 eura po novootvorenom radnom mjestu ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji. Također investitore se djelomično ili u potpunosti oslobađa od plaćanja poreza na dobit na određen broj godina ovisno o tome kolika je vrijednost investicije - za investicije u visini preko 3 milijuna eura s otvaranjem više od 15 novih radnih mjesta, oslobođeni su u potpunosti od plaćanja poreza na dobit do 10 godina. Manji poduzetnici plaćat će polovicu poreza na dobit u razdoblju do pet godina, ako investiraju najmanje 50 tisuća eura. U ovom trenutku za poticaje je prijavljeno četrdesetak velikih projekata vrijednih 4,2 milijardi kuna te 173 projekata malih i srednjih poduzeća vrijednih 5,2 milijardi kuna s potencijalnih ukupno desetak tisuća novih radnih mjesta.
14. Omogućeno otvaranje 'tvrtki za 10 kuna' - J.D.O.O.
Omogućen je jednostavni d.o.o. s temeljnim kapitalom od 10 kuna i svega 807,50 kuna troškova osnivanja za razliku od d.o.o.- a kojem je temeljni kapital od 20 tisuća kuna, a troškovi osnivanja nekoliko tisuća. Naime, j.d.o.o. se može osnovati unutar 24 sata. Od listopada 2012. godine do danas broj novoosnovanih jednostavnih trgovačkih društava premašio je osam tisuća. Istovremeno, omogućeno je za nazive tvrtki koristiti jezike svih zemalja članica EU.
15. Započet Poduzetnički impuls - program poticanja obrta i poduzetništva
Pokrenut program poticanja malih i srednjih poduzetnika te obrta dodjelom bespovratnih sredstava. Samo u prvoj godini zaprimljeno je više od 11 tisuća prijava. Program je dao dobre rezultate, a u prve dvije godine mandata naše Vlade kroz Poduzetnički impuls dodijeljeno je oko 900 milijuna kuna.
16. Objavljena lista poreznih dužnika
Lista poreznih dužnika objavljena je radi 51 milijardi poreznog duga, opće insolventnosti gospodarstva, neefikasnosti naplata, netransparentnosti te nelojalne konkurencije koja se očituje u ne plaćaju javnih davanja. Cilj je uvesti disciplinu velikim tvrtkama koje dobro posluju, a ne izvršavaju obaveze prema državi.
Novi Zakon o Poreznoj upravi omogućuje direktorima i vlasnicima da se dug naplati iz njihove osobne imovine ukoliko se dokaže zlouporaba. Godinu i pol nakon objave lista poreznih dužnika manja je za 15.000 obveznika, a ukupni je dug prema listi dužnika niži za 7,5 milijardi kuna, najviše zahvaljujući omogućavanju reprogramiranja poreznog duga građanima, obrtnicima i poduzetnicima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook