Na ljetno računanje vremena prelazi se pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, tako da se vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata. Ljetno računanje vremena završava 28. listopada u tri sata ujutro.
Ono sa sobom donosi drugačiji obračun električne energije, koja će se prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati.
Početak ljetnog računanja vremena nosi i promjenu za vozače jer, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, danju za vrijeme vožnje ne moraju biti upaljena svjetla.
Bolja usklađenost dnevnog svjetla i radnog vremena
Svrha prebacivanja na ljetno, odnosno na zimsko računanje vremena jest bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena, školskog vremena te obavljanja većine aktivnosti. Preciznije, jedan sat ranojutarnjeg svjetla dok većina spava, radije će se iskoristiti za kasnopopodnevne aktivnosti.
Obveza paljenja svjetala samo u razdoblju zimskog računanja vremena pravda se i ekološkim razlozima (smanjenje potrošnje goriva, a time i manja emisija CO2), a prometni stručnjaci smatraju da je bolje imati upaljena svjetla tijekom svake vožnje jer ona i za sunčanih dana pridonose većoj sigurnosti prometa, a time i smanjenju nesreća.
U Hrvatskoj je prvi put ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine, i tako je ostalo do dan danas.
