Riječ je o prijedlogu revidiranog pristupnog partnerstva, kojim se dopunjuje prošlogodišnji takav dokument. Kao temelj za utvrđivanje prioriteta poslužilo je godišnje izviješće o napretku koje je Komisija također objavila u utorak.
Pročitajte i ovo
Nacrt pristupnog partnerstva treba potvrditi Vijeće EU-a. Ono služi i kao smjernica za novčanu pomoć zemlji. Od Hrvatske se očekuje da donese plan djelovanja za rješavanje prioriteta identificiranih u Pristupnom partnerstvu.
U odnosu na prošlogodišnje Pristupno partnerstvo, novost je da sada više nema kratkoročnih (1-2 godine) i srednjoročnih (3-4 godina) prioriteta nego se navode samo prioriteti i ključni prioriteti.
U pristupnim partnerstvima za druge dvije kandidatske zemlje
Makedoniju i Tursku pravi se razlika između kratkoročnih i
srednjoročnih prioriteta.
U dokumentu o strategiji proširenja kaže se da će, s obzirom na sadašnje stanje pripremljenosti zemalja zapadnog
Balkana i Turske, njihovo pristupanje vjerojatno dogoditi u
srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Samo Hrvatska može računati na pristupanje u srednjoročnom razdoblju, to jest za 3-4 godine.
Kao ključne prioritete za Hrvatsku Komisija navodi:
- osigurati provedbu svih obveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji
i pridruživanju;
- dopuniti i provesti strategiju i akcijski plan za pravosudnu
reformu, ubrzati reformu javne uprave;
- dopuniti i provesti antikorupcijski program i akcijske planove koji
se odnose na to, te osigurati usklađenije i proaktivne napore za
sprječavanje, otkrivanje i procesuiranje korupcije, posebice na
visokoj razini;
-provesti Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, s posebnom
pozornošću u pogledu njegovih odredbi koje jamče razmjernu
zastupljenost manjina pri zapošljavanju; uhvatiti se u koštac s
diskriminacijom u javnom sektoru
- dovršiti proces povratka izbjeglica, definitivno riješiti sve
slučajeve stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, dovršiti obnovu i ponovno preuzimanje vlasništva te ponovno otvoriti mogućnost za zahtjeve za konvalidaciju;
- nastaviti napore usmjerene prema pomirenju između građana u regiji i pojačati napore na traženju definitivnih rješenja za otvorena
bilateralna pitanja, posebice granična pitanja;
- zadržati punu suradnju s Haškim sudom i osigurati integritet
domaćih suđenja za ratne zločine;
- poboljšati poslovno okruženje i mogućnosti gospodarskog rasta, posebice smanjivanjem subvencija, restrukturiranjem velikih poduzeća koja proizvode gubitke i povećati efikasnost trošenja javnih sredstava.
