Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europska komisija u utorak je objavila nacrt Pristupnog partnerstva za Hrvatsku, dokument u kojem se navode prioriteti na koje treba usmjeriti djelovanje u pristupnom procesu.


Riječ je o prijedlogu revidiranog pristupnog partnerstva, kojim se dopunjuje prošlogodišnji takav dokument. Kao temelj za utvrđivanje prioriteta poslužilo je godišnje izviješće o napretku koje je Komisija također objavila u utorak.

Vezani članci Slika nije dostupna Josipović i Vandoren o preostalim zadaćama do ulaska u EU Slika nije dostupna Facebook 'zna' sve podatke o djeci

Nacrt pristupnog partnerstva treba potvrditi Vijeće EU-a. Ono služi i kao smjernica za novčanu pomoć zemlji. Od Hrvatske se očekuje da donese plan djelovanja za rješavanje prioriteta identificiranih u Pristupnom partnerstvu.

U odnosu na prošlogodišnje Pristupno partnerstvo, novost je da sada više nema kratkoročnih (1-2 godine) i srednjoročnih (3-4 godina) prioriteta nego se navode samo prioriteti i ključni prioriteti.

U pristupnim partnerstvima za druge dvije kandidatske zemlje
Makedoniju i Tursku pravi se razlika između kratkoročnih i
srednjoročnih prioriteta. 

U dokumentu o strategiji proširenja kaže se da će, s obzirom na sadašnje stanje pripremljenosti zemalja zapadnog
Balkana i Turske, njihovo pristupanje vjerojatno dogoditi u
srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Samo Hrvatska može računati na pristupanje u srednjoročnom razdoblju, to jest za 3-4 godine.

Kao ključne prioritete za Hrvatsku Komisija navodi:

- osigurati provedbu svih obveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji
i pridruživanju;

- dopuniti i provesti strategiju i akcijski plan za pravosudnu
reformu, ubrzati reformu javne uprave;

- dopuniti i provesti antikorupcijski program i akcijske planove koji
se odnose na to, te osigurati usklađenije i proaktivne napore za
sprječavanje, otkrivanje i procesuiranje korupcije, posebice na
visokoj razini;

-provesti Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, s posebnom
pozornošću u pogledu njegovih odredbi koje jamče razmjernu
zastupljenost manjina pri zapošljavanju; uhvatiti se u koštac s
diskriminacijom u javnom sektoru

- dovršiti proces povratka izbjeglica, definitivno riješiti sve
slučajeve stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, dovršiti obnovu i ponovno preuzimanje vlasništva te ponovno otvoriti mogućnost za zahtjeve za konvalidaciju;

- nastaviti napore usmjerene prema pomirenju između građana u regiji i pojačati napore na traženju definitivnih rješenja za otvorena
bilateralna pitanja, posebice granična pitanja;

- zadržati punu suradnju s Haškim sudom i osigurati integritet
domaćih suđenja za ratne zločine;

- poboljšati poslovno okruženje i mogućnosti gospodarskog rasta, posebice smanjivanjem subvencija, restrukturiranjem velikih poduzeća koja proizvode gubitke i povećati efikasnost trošenja javnih sredstava.