Zagreb će uskoro biti domaćin najveće europske konferencije poslovnih anđela EBAN Winter University 2016., koja se 29. i 30. studenog po prvi puta održava u Hrvatskoj. Konferencija donosi pregled najnovijih trendova na domaćoj i inozemnoj startup sceni, koje će prezentirati ugledni poduzetnici i poslovni anđeli te brojni stručnjaci iz industrije visokih tehnologija.
Upornost je često i ključ uspjeha
Pročitajte i ovo
Damir Sabol prvi put uspio je s Iskonom, tvrtkom koju je pokrenuo odmah nakon fakulteta praktički od nule i koju je u konačnici prije deset godina kupio Hrvatski telekom za sto milijuna kuna. Sabol, doduše, tada nije više bio većinski vlasnik, već je za svoj udio dobio nemalih deset milijuna.
Poslije Iskona uzeo je godinu dana odmora. A onda je pokrenuo novu tvrtku pod nazivom Računi.hr, a nakon nje MicroBlink. Iako će za sebe teško reći da je vrlo uspješan, dovoljno je reći da njihovu aplikaciju za plaćanje računa fotografiranjem pametnim telefonom koriste aplikacije svih banaka u Hrvatskoj i dobar dio njih u Europi. Osnovao je i tvrtku Photomath koja je s istoimenom aplikacijom poharala svijet. Ta tvrtka još ne zarađuje, no Sabol uopće ne sumnja da će uskoro i ona donositi profit.
NOVA TV medijski je partner najveće konferencije poslovnih anđela u Europi - EBAN Winter University 2016. koja se 29. i 30. studenog održava u Zagrebu.
Sabol danas zapošljava pedesetak ljudi, a svoje bogato iskustvo u pretvaranju ideje u uspješne tvrtke danas nesebično dijeli s ljudima koji pokušavaju realizirati svoje ideje.
Mnogi imaju ideju, ali rijetki je realiziraju. Što je ključ za realizaciju dobre ideje?
Mogu se ideje činiti vrijednima, ali su zapravo bezvrijedne ako se s njima ne pokuša nešto napraviti. Realizacija je najčešće važnija od same ideje. Dosta sam dobar u toj viziji, znam što hoću i kamo želim ići. Vidim što se u svijetu događa, koji su trendovi, nekad čak i prerano, što isto nije dobro. Mislim da sam dosta uporan, mogu godinama raditi korak po korak da dođem do cilja.
Dakle, upornost je ključ svega?
Da, često je upornost najvažnija. Iako treba znati razliku između upornosti i tvrdoglavosti jer je između to dvoje tanka linija. Treba biti uporan, ali ne može se baš sa svim uspjeti. Morate nešto početi raditi, nekad čak i godinama, dok se ne javi prilika koju onda iskoristite.
U redu, imate ideju i što sad s njom? Idete li u banku...?
Nikako u banku, to je loše mjesto za financiranje ovakvih ideja. Ako imate neki klasičan biznis, onda banka možda ima smisla. Ali ako ste neiskusni, banka vam može biti problem. To vam je kao ona priča o čovjeku s novcem i čovjekom s iskustvom koji su gradili kuću. Čovjek s iskustvom na kraju završi s novcem, a čovjek s novcem završi s iskustvom. Svoje sam iskustvo stekao s Iskonom koji sam pokrenuo nakon fakulteta. Još dok sam studirao bilo mi je potpuno jasno da će internet promijeniti svijet i znao sam da se time hoću baviti. To je, osim načina razmišljanja i upornosti, najviše što mi je donio fakultet. Diplomirani sam inženjer elektrotehnike i računarstva, ali nisam se na fakultetu baš najbolje snašao, jer sam došao iz malo slabije škole. Zato mi je i trebala dosta velika upornost da držim korak s ostalim kolegama.
Treba li prije svega pokušati zaštititi tu ideju?
Ne možete zaštititi ideju. Nema smisla patentirati je jer zaštititi je u Hrvatskoj nema smisla, a patent vas u Americi košta nekih 25 tisuća dolara. Osim toga, najčešće je već sve patentirano. Kad imate neku ideju koju želite ostvariti, najbolje je pitati neke ljude koji o svemu tome nešto znaju. Danas u Hrvatskoj ima dosta mjesta koja su osnovana s ciljem da pomognu mladim poduzetnicima koji imaju ideju. Jedno od njih je Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) gdje pomažemo poduzetnicima u tome kako da najbolje realiziraju svoje ideje. Ima još sličnih programa koji mogu pomoći u Zagrebu, ali i u drugim gradovima. Dakle, najbolji je prvi korak pronaći nekog iskusnog i pitati ga za savjet kako oblikovati cijelu priču ili, ako treba, kako pronaći sredstva. Ali novac vam nitko neće dati samo na ideju, morate imati prototip ili neke uspjehe u prodaji. Morate najprije napraviti nešto konkretno i vidjeti treba li to što ste osmislili nekome na ovom svijetu. Ako treba, je li on spreman za to platiti? Ako je, onda se možete baciti na posao.
Jeste li uspjeli naplatiti Photomath?
Još nismo, ali svjesno. Odlučili smo da još ne naplaćujemo, nećemo si ugroziti rast koji imamo i nećemo srljati u naplatu. Radimo na tome, ali smo pažljivi i hoćemo izbalansirati potencijal rasta i neku vrstu naplate. Mislili smo već sad krenuti, ali smo ipak odgodili do proljeća.
Jeste li htjeli zaraditi kad ste krenuli s tim ili ste više razmišljali o Photomathu kao dobroj promidžbi za neke druge stvari kojima se bavite?
S tim smo krenuli dosta slučajno. Imamo dvije tvrtke, jedna je Microblink koja radi tehnološka rješenja za čitanje teksta kamerom mobilnog telefona. Recimo, tehnologija ''slikaj i plati'' koja je postala glavna opcija za mobilno plaćanje računa. Sve hrvatske banke koje imaju mobilno bankarstvo imaju naš modul za ovu vrstu plaćanja. I ne samo u Hrvatskoj, još 25 banaka u Europi to koriste. Imamo i proizvod za skeniranje osobnih dokumenata, poput aplikacije za prijavu turista. To funkcionira tako da se mobitel usmjeri prema osobnom dokumentu turista i nakon toga je obrazac prijave potpuno popunjen, ne treba više ništa ručno unositi. Microblink smo pokrenuli prije tri i pol godine, nakon što smo htjeli razviti sustave za elektroničko plaćanje računa, što je bilo malo ispred svog vremena. Mislim da vrijeme elektroničkih računa tek dolazi, no mi smo pokušali ipak prerano. No, na tom iskustvu smo razmišljali kako olakšati plaćanje računa mobilnim telefonima. Tada smo napravili tu tehnologiju koja se zove PhotoPay, odnosno slikaj i plati, što je ispalo vrlo atraktivno i u konačnici bolji posao od sustava za elektroničke račune. Danas nam je godišnji rast više od sto posto, a više od 95 posto posla izvozimo.
Dok smo razvijali tehnologiju čitanja teksta kamerom mobilnog telefona, sinu sam provjeravao zadaću, što mi je bilo užasno dosadno. Pomislio sam tada da bismo mogli našu tehnologiju koristiti za provjeru zadaće. Napravili smo prototip i ideja je bila da nam to bude reklama za našu tehnologiju. I ispalo je da nam je to super reklama, ali s druge strane to je možda, po tome koliko se koristi u svijetu, još jače od Microblinka. Aplikacija je dosad preuzeta 40 milijuna puta. Krenuli smo iz jedne ideje i uspjeli smo jer smo razumjeli tržište u tom trenutku. Sad imamo dvije tvrtke, obje su uspješne. Jedna zarađuje, a i za drugu vjerujem da će s vremenom zarađivati bez problema.
Biste li mogli napraviti takav posao da niste imali novac? Pretpostavljam da ste u Microblink uložili sredstva koja ste dobili prodajom Iskona.
Istina je, meni je bilo lakše jer sam svojim novcem uspio financirati sve to. I ja sam se pitao hoću li moći uspjeti i drugi put, nakon uspjeha s Iskonom. Nije to baš tako jednostavno, ali mogao sam jer sam imao iskustva i okupio sam izvrstan tim.
Mislite li da biste također uspjeli da ste morali negdje drugdje tražiti taj novac?
Uspjeh bez vlastitog novca je moguć
Mislim da bih, možda bi bilo nešto drugačije. Treba imati neki novac ili se treba odricati na neki način. Ima dosta izvora financiranja koji se mogu dosta iskoristiti. Primjerice, postoji Poduzetnički impuls koji može dosta pomoći početnicima, a i Hamag Bicro ima dobrih programa koji koji mogu značiti presudnu pomoć mladim tvrtkama.
Može li se kod nas uopće uspjeti bez vlastitog novca?
Koliko znam, Sandro Mur iz Bellabeata je krenuo praktično od nule. I pokretači Pet minuta također su krenuli ni iz čega, dali su otkaze i krenuli raditi svoj projekt. Dečki iz Infinuma krenuli su odmah poslije fakulteta i bez vanjskih financiranja, slično kao i GIS Cloud i uspjeli su se snaći. Mislim da nije nužno imati novac, može se i ovako. Ima još dosta firmi koje nalaze načina da uspiju bez vanjskog financiranja. Svatko tko ima viziju i jako mu je stalo da nešto napravi, naći će načina.
Sami ste spomenuli i neke programe kojima država osigurava neka sredstva za mlade poduzetnike. Može li se reći da država pomaže i je li to dovoljno?
Možemo tako reći, u svakom slučaju puno više nego prije. Da je idealno – nije, ali se može do tog novca i dosta je tvrtki dobilo ta sredstva.
Dakle, čovjek s dobrom idejom može danas uspjeti i u Hrvatskoj?
Može, naravno. U tome mu može pomoći država, ali mogu i poslovni anđeli. Doduše, poslovni anđeli u Hrvatskoj nisu razvijeni onako kako bismo mnogi od nas htjeli, ali ide se naprijed. Postojao je jedan program, koji je po mom mišljenju bio vrlo dobar, kada polovicu financira poslovni anđeo svojim novcem, a drugu polovicu dodaje država. Poslovni anđeli su sigurno dobar način da se starta.
Jeste li i vi imali priliku podržati nekoga kao poslovni anđeo?
Jesam, imao sam priliku.
Kako je to završilo?
Pa nije baš tako dobro za mene. Uložio sam u nešto što nisam razumio. Imao sam ideju da se malo više pozicioniram kao investitor, ali sam shvatio da sam bolji poduzetnik nego što sam investitor, pa sam se vratio među poduzetnike. Netko je bolji poduzetnik, netko investitor iako ima ljudi koji su podjednako dobri i u jednom i u drugom, ali oni su jako rijetki. Ja sam jedan od suosnivača poslovnih anđela u Hrvatskoj i htjeli smo osigurati podršku koju većina nas nije imala kad smo pokretali poslove. Pokušali smo pomoći drugim poduzetnicima da pokrenu svoje startupe, mislim da je to najbolji način da nešto vratimo zajednici.
Jeste li pogriješili s nekim vlastitim projektom kojeg ste morali ugasiti jer nije išlo?
Nisam, uglavnom sam postavio na noge sve što sam pokrenuo.
Zašto ste osnovali tvrtku u Londonu?
Microblink je hrvatska tvrtka s podružnicom u Londonu, a Photomath je zapravo američka tvrtka s podružnicom i svim zaposlenima u Hrvatskoj.
Zbog čega ste Photomath registrirali u Americi?
Najjednostavnije, zbog investicija. Puno je lakše doći do investicija ako je tvrtka registrirana u Americi. Ne samo lakše, nekad je i nužno da ste tamo zbog strateških razloga, poput daljnjeg razvoja. Microblink ima podružnicu u Londonu jednostavno zato jer je neke stvari lakše prodati iz Londona nego iz Zagreba.
Dakle, u Londonu isključivo prodajete, ništa ne razvijate?
Tako je, makar su nas tražili da i razvoj prebacimo tamo, čak su nam davali i neke poticaje za to. Ali nismo htjeli jer i u Hrvatskoj imamo nekih prednosti. Ovdje su nam ipak manji troškovi, ali to nije glavna prednost, već to što ovdje ipak imamo dobre kadrove. Naši su inženjeri vrhunski i to nam je stvarna prednost. U konačnici, dobra je kombinacija živjeti u Hrvatskoj i raditi za globalno tržište. Hrvatska je dobro mjesto za život, Zagreb je lijep i siguran grad. Zadnjih godina sam dosta putovao po svijetu, ali uvijek me veseli vratiti se doma i razumijem vrijednost koju ovdje imamo. Kvaliteta života je ovdje visoka iako se još puno toga može poboljšati. Kod nas su, doduše, ogromna opterećenja na plaće iako postoje određeni pomaci...
Zadovoljni ste poreznom reformom ministra Marića?
Nama to baš puno ne znači. Veći nam je problem što su ukinute olakšice za istraživanje i razvoj i nitko ne razumije da je time učinjena ogromna grešku. Sad se ipak čini da će ih napokon vratiti, ali i dalje nema potpunog razumijevanja koliko je ozbiljan problem da su te olakšice ukinute. Porezna reforma ide, čini mi se, u dobrom smjeru. Ljudi je kritiziraju, ali ne razumiju da ne možeš porezom riješiti sve probleme u državi. Mislim da će ovo početi rješavati neke probleme, jer će malo skinuti porezno opterećenje. Plaće kod nas nisu toliko visoke da će ljudi baš puno profitirati od ove porezne reforme. Ali mislim da je ona dobra i bilo bi odlično kad bi se cijela ekonomija pomaknula. Najveći problem je to što puno ljudi prima male plaće, ali one se jedino mogu povećati ako ekonomska aktivnost bude veća. Vjerujem da nam to dolazi.
-
tužna vijestU Beogradu pronađeno tijelo djevojčice koju je majka u siječnju u Zagrebu bacila u Savu
-
požar u Donjoj AustrijiPoginula braća od 1 i 5 godina, otkriveno kako je došlo do tragedije: Majka je vrištala i zazivala pomoć
-
Na obiteljskoj farmiUžas u susjedstvu: Djed, sin i unuk se utopili u septičkoj jami, jedna osoba se bori za život
