Država časti, a što će s viškom novca? Dnevnik Nove TV provjerio hoće li zbog toga djeca imati kvalitetnije obroke u školama

Galerija 1 1 1 1

tri vijesti o kojima se priča Apokaliptični prizori VIDEO/FOTO Golemi požar u Dalmaciji: Izgorjele kuće i automobili, ljudi evakuirani, šteta je velika ozbiljno upozorenje Djeca završila na hitnoj zbog popularnog pića: "Bila je 20 minuta od smrti" KAKVI PRIZORI Obitelj ponijela ručak na plažu, a kad su izašli iz mora, doživjeli su noćnu moru

 Od jabuka do variva - školski obroci stigli su na stolove gotovo svih osnovnoškolaca.

"Prije nismo imali prehranu, zato mi se ovo sviđa. ", rekao je Roko Drašković, učenik 4. razreda

Stiglo je za to 73 milijuna eura iz državne blagajne. S obzirom na to da su mnogi gradovi dio prehrane subvencionirali sami - pitali smo ih što će s viškom novca kojim sada časti država. Zagreb je do sada za obroke davao tri milijuna eura na godinu.

"Dio tih sredstava ćemo izdvajati za unapređenje kvalitete i opremanje kuhinja. Očekujemo besplatan obrok za sve učenike, smanjenje cijene koju plaćaju roditelji, ali i povećanje kvalitete prehrane ali i broja djece koja jedu topli obrok. Očekujemo kvalitetnije jelovnike i raditi ćemo na školama da meniji budu kvalitetniji nego što su bili do sada.", rekao je Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje

Fritata od jaja, ribane mrkve, špinata ili pizza s ribanim tikvicama. Osječki školarci od ovog polugodišta kvalitetnije jelovnike već imaju.

"Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji nam je napravio, gdje su nutricionisti napravili neki jelovnik, meni za sve škole grada Osijeka gdje uz pomoć naših snaga unutar škole i vanjskih dobavljača osiguravamo obroke koji su nutritivno zdraviji i  našim učenicima osiguravamo obroke koji su nutritivno zdraviji, koji daju više energije kako bi normalno funkcionirali u školi. ", rekao je Josip Jurić, ravnatelj OŠ Mladost, Osijek

Ivana Šimić podsjeća na smjernice projekta Živjeti zdravo. Prema kojima pekarski proizvodi ne bi smjeli biti svakodnevica.

"Posebno oni koji sadrže više masti šećera soli obično su to krafne lisnata tijesta, obična bijela peciva nisu najsretnije rješenje, a to je do 2 puta mjesečno , hrana koja se treba davati. Vidjeli smo da se škola dosta toga ne drži. ", rekla je Ivana Šimić, nutricionistica na projektu "Živjeti zdravo", HZJZ

Iako su to proizvodi koje djeca najslađe pojedu - odrasli bi se i kod kuće i u školi trebali pobrinuti da je toga što manje. Ravnatelji se pitaju - a što kada hrane ostane?

Pročitajte i ovo OMOGUĆILA VLADA Ili topli obrok ili suha marenda: Učenike u osnovnim školama od danas očekuje besplatan obrok

"Vidjela sam da neki pitaju da li dati nastavnicima, da li donirati hranu, mi u ovim trenucima nemamo upute što s viškom hrane ali nadamo se da neće biti toga toliko i da će učenici sve pojesti. ", rekla je Antonia Mirosavljević, ravnateljica Udruga ravnatelja osnovnih škola

I da će to biti što kvalitetnije. Svjesni su svi da za to treba vremena i strpljenja, a za početak je najvažnije da ni jedno dijete više ne ostane gladno.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.